
doi: 10.5673/sip.50.3.4
U kontekstu preispitivanja učinkovitosti suvremenoga prostornog uređenja u Hrvatskoj te usporedbe s naslijeđem uređenja prostora koje je utjecalo na njegovo oblikovanje od druge polovice 20. stoljeća, u radu je izložen razvoj prostornoga planiranja za područje Šibensko-kninske županije (upravno-teritorijalno organizirane 1997.). Prema dostupnim izvorima rekonstruiran je slijed izrade i donošenja prostornih planova kroz tri razvojna razdoblja, te analizirani planovi višega reda prema osnovnim planskim postavkama. Prvo razdoblje trajalo je od završetka rata do sredine 1970-ih, kada je dovršena izrada prvoga republičkog prostornog plana. Drugo razdoblje trajalo je do 1992. Krajem ovoga razdoblja donesen je drugi Prostorni plan Hrvatske, a nakon stjecanja neovisnosti uveden je novi upravno-teritorijalni ustroj državnoga prostora. Treće razdoblje započelo je 1992. godine. Unutar svakoga razdoblja prepoznatljive su: makrorazina (republička/državna), mezorazina (makroregionalna i regionalna) i mikrorazina (lokalna). Unatoč u planovima propagiranim težnjama za optimalnim i racionalnim gospodarenjem prostorom te zaštitom okoliša, na području Šibensko-kninske županije ostaje niz naslijeđenih i novih konflikata u prostoru: od problema prevelike koncentracije stanovništva i gospodarskih funkcija u priobalnim središtima, pogodovanja parcijalnim interesima i kapitalu, prevelikoga zauzimanja prostora građevinskim područjima, te objektima sekundarnoga stanovanja s velikim udjelom bespravne gradnje u priobalnom pojasu, do nedovoljno osmišljenih razvojnih alternativa. Važan mehanizam u nošenju s prostorno-razvojnim disparitetima trebalo bi biti sustavno planiranje koje će integralno promatrati prostor, a koordinacija planiranja trebala bi biti jača na (makro)regionalnoj razini. Preduvjet održivoga prostornog razvoja jačanje je prostorno-planskih službi i institucija, među ostalim stručnjacima različitih disciplina, kvalitetna izrada prostornoplanske dokumentacije interdisciplinarnom suradnjom i, nadasve, primjena planskih postavki strožim mehanizmima nadzora i sankcija.
Reconsidering the efficiency of contemporary spatial planning in Croatia and comparing it with the legacy passed on since the second half of the 20th century which has influenced its shaping, this paper deals with the development of spatial planning for the area of Šibenik- Knin County (organised as a regional self-government unit in 1997.). In accordance with the available sources the sequence of plan making and adoption was reconstructed within three periods of time and higher level planning guidelines were analysed. The first period lasted until the mid 1970s when the first country spatial plan was adopted. The second period lasted until 1992.; towards the end of that period the second country spatial plan was adopted. Following the Croatian independence the new territorial organisation was implemented, thus beginning the third period. Within each period three levels of spatial planning can be recognized: macro (national), mezzo (macro-regional and regional) and micro (local) level. The main guidelines concerning spatial development issues are shown for the analysed spatial plans. In spite of aspiring to optimal and rational development and environmental protection in spatial plans, Šibenik-Knin County is facing many inherited and new conflicts in space: overconcentration of population and economic activities in coastal settlements, favouring partial interests and capital, zones of excessive construction work and building of second homes, lots of illegal construction work, lack of effective development alternatives. An important mechanism for dealing with spatial development disparities is systematic planning. Careful coordination of planning on the (macro)regional level is also needed. A precondition of sustainable spatial development is that planning authorities and institutes should be reinforced by interdisciplinary teams. A further requirement are high quality spatial planning documents, a strict supervision of their implementation and a strict system of penalties.
spatial development disparities, prostorno-planska dokumentacija, Adriatic Croatia, Šibenik-Knin County, Primorska Hrvatska, prostorno planiranje, Šibensko-kninska županija, spatial planning documents, prostorno planiranje ; prostorno-planska dokumentacija ; prostorno-razvojni dispariteti ; Šibensko-kninska županija ; Primorska Hrvatska, spatial planning, prostorno-razvojni dispariteti
spatial development disparities, prostorno-planska dokumentacija, Adriatic Croatia, Šibenik-Knin County, Primorska Hrvatska, prostorno planiranje, Šibensko-kninska županija, spatial planning documents, prostorno planiranje ; prostorno-planska dokumentacija ; prostorno-razvojni dispariteti ; Šibensko-kninska županija ; Primorska Hrvatska, spatial planning, prostorno-razvojni dispariteti
| selected citations These citations are derived from selected sources. This is an alternative to the "Influence" indicator, which also reflects the overall/total impact of an article in the research community at large, based on the underlying citation network (diachronically). | 1 | |
| popularity This indicator reflects the "current" impact/attention (the "hype") of an article in the research community at large, based on the underlying citation network. | Average | |
| influence This indicator reflects the overall/total impact of an article in the research community at large, based on the underlying citation network (diachronically). | Average | |
| impulse This indicator reflects the initial momentum of an article directly after its publication, based on the underlying citation network. | Average |
