Cilj ovog preglednoga rada bio je istražiti dosadašnje spoznaje o patofiziološkim mehanizmima nastanka mastocitoma u različitih vrsta životinja i ljudi. Također je bila namjera na temelju literaturnih podataka usporediti biološko ponašanje i oblike mastocitoma u ljudi i različitih životinjskih vrsta i komparativnim pristupom istražiti najvažnija obilježja mastocitoma, njihovu pojavnost te mogućnost širenja. Patogeneza mastocitoma nije još u potpunosti razjašnjena. Pretpostavlja se da je više čimbenika uključeno u mehanizam nastanka; pasminska predispozicija upućuje na gensku komponentu uključenu u patogenezu mastocitoma, a važnu ulogu ima i mutacija gena koji kodira receptor s aktivnošću tirozin ‒ kinaze (KIT) na membrani mastocita za vezanje čimbenika matičnih stanica (SCF, engl. stem cell factor). Mutacija KIT gena uzrokuje stvaranje KIT receptora koji je kontinuirano aktivan u odsutnosti liganda, tj. SCF-a što dovodi do proliferacije mastocita i nastanka mastocitoma. Mutacije KIT gena u pasa su najčešće locirane na eksonu 11 koji kodira regulatornu jukstamembransku domenu KIT receptora, dok je u ljudi s mastocitozom najzastupljenija mutacija D816V na poziciji 2447 kodirajuće sekvence KIT gena. Mutacije KIT gena u pasa su povezane s progresijom i lošijom prognozom mastocitoma, dok u ljudi i u mačaka mutacije KIT gena nisu povezane s prognozom bolesti, premda u ljudi imaju bitnu ulogu u dijagnostici i terapiji.