U radu su prikazani fenologija cvatnje i pomološka svojstva sedam sorti badema Prunus dulcis; (‘Exinograd’, ‘Icar’, ‘Mari de Stepa’, ‘Nessebar’, ‘Miagkoskorlupniy’, ‘Prianiy’ i ‘Retsou’) na području Beograda. Ispitivana je fenofaza cvatnje (početak, puna cvatnja, kraj, trajanje i obilnost) kao i svojstva ploda (masa i dimenzije ploda, debljina ljuske, masa i randman jezgre, sadržaj ulja i mineralnih tvari). Prosječno vrijeme cvatnje ispitivanih sorti je bilo u drugoj polovini ožujka i početkom travnja. Cvatnja je počinjala najranije kod sorti ‘Exinograd’ i ‘Nessebar’ (14. ožujka), a najkasnije kod sorte ‘Mari de Stepa’ (1. travnja). Prosječno trajanje cvatnje je variralo od 11 do 22 dana i bilo je duže kod sorti koje su ranije cvjetale. Sorte ‘Icar’ i ‘Exinograd’ su imale krupan plod (s masom iznad 5 g), ali i najniži randman jezgre (ispod 30%). S druge strane, sitan plod (ispod 2,5 g) su imale sorte ‘Retsou’, ‘Miagkoskorlupniy’, ‘Nessebar’ i ‘Prianiy’, koje su ujedno imale i najviši randman jezgre (47-52%). Sadržaj ulja u jezgri je varirao u intervalu od 49% (‘Miagkoskorlupniy’) do 60% (‘Mari de Stepa’). Sadržaj ukupnih mineralnih tvari je iznosio 3,03-3,31%.