Rad je posvećen kvalitativnoj kontrastivnoj analizi stručnojezičnih kolokacija s imenicama kuća i house u diskursu arhitekture. Dvočlane kolokacije izlučene su iz specijaliziranih reprezentativnih usporedivih korpusa hrvatskih i engleskih stručnih arhitektonskih tekstova. Cilj je utvrditi sličnosti i razlike u kolokacijskom segmentu arhitektonskoga nazivlja u dvama jezicima s osobitim obzirom na ulogu makrokonteksta kao kognitivne mrežne konfiguracije stručnih znanja. Rezultati analize potvrđuju idiosinkratičku prirodu kolokacijskih odnosa čak i u jeziku struke, odnosno brojne nekongruentne varijabilnosti u pogledu konceptualizacije i leksičke realizacije. Stručnojezične kolokacije u ovome segmentu arhitektonskoga nazivlja najčešće nastaju sintagmatskim kombinacijama općejezičnih leksema. Ključnu ulogu u njihovu semantičkom profiliranju i transparentnosti ima makrokontekst koji djeluje kao kognitivni mehanizam koji upravlja procesima sintagmatizacije, leksikalizacije i terminologizacije. Analiza je teorijski utemeljena u suvremenom pristupu stručnim jezicima.