This paper aims to describe the development of local budgetary policy towards‎ increased budget transparency. A case study of Bjelovar was undertaken, for‎ which the two qualitative data collecting methods were used – interviewing‎ and document analysis. The collected data were coded in accordance with the ‎rules of qualitative content analysis. There are four main elements of the decision-‎making process within Bjelovar’s budgetary policy: the transparency as a‎ main goal; the application “Transparent” as instrument of nodality, as central ‎instrument; the mayor, along with his associates, as a leading actor; and the citizens‎ as a principal target group. The analysis shows how common principles of‎ the local budgetary policy and the concept of the good governance are transparency ‎and accountability. Still, those seem to be necessary but not sufficient ‎conditions for realization of good governance, as their introduction does not‎ insure higher participation of unofficial actors, especially not of non-governmental ‎organizations. This research paper offers a political science insight on ‎an economic topic and it underlines the importance of the procedural aspect ‎of the transparency; in other words – transparency of budgetary decision-making ‎is important at least as much as transparency of budget itself.‎

Cilj je ovoga rada prikazati razvoj lokalne proračunske politike u smjeru veće‎ proračunske transparentnosti. Provedena je studija slučaja Bjelovara u kojoj su‎ korištene dvije kvalitativne metode prikupljanja podataka – intervju i selekcioniranje ‎dokumenata. Prikupljena građa kodirana je prema pravilima kvalitativne ‎analize sadržaja. Četiri su glavna elementa političkog odlučivanja o bjelovarskoj‎ proračunskoj politici: transparentnost kao cilj, aplikacija Transparentno‎ kao osnovni informacijski instrument, gradonačelnik zajedno sa svojim suradnicima‎ kao ključni akter i građani kao glavna ciljana skupina. Analiza pokazuje ‎kako su zajednička temeljna načela i lokalne proračunske politike i koncepta‎ dobrog upravljanja transparentnost i odgovornost. Podaci navode i na zaključak ‎kako su to nužni, ali ne i dovoljni uvjeti za ostvarenje dobrog upravljanja, s obzirom ‎na to da njihovo uvođenje ne osigurava veću participaciju neformalnih aktera,‎ posebice udruga civilnog društva. Ovaj rad predstavlja politološki pogled‎ na ovu prvenstveno ekonomski analiziranu temu, te kroz uvide o empirijskom ‎slučaju pokazuje važnost procesne dimenzije transparentnosti – važno je i koliko ‎se transparentno odlučuje o proračunu, a ne isključivo transparentnost samog‎ proračuna.‎