Ovim terenskim sociolingvističkim istraživanjem na području cijele Istarske županije nastoji se ispitati prijem i odnos prema kodnome preključivanju u okviru hrvatsko-talijanske dvojezičnosti, kako bi se doprinijelo tumačenju kakvoće složene sociolingvističke (su)životne realnosti, odnosno praksama i ishodima kulturne i jezične doticajnosti na istarskome području. Kvantitativnim pristupom propituju se stigmatizirani i mitizirani stavovi istarskih žitelja (3512 ispitanika) prema kodnome preključivanju. Potonji se smatra sveprisutnom normalnom i nezamijenjivom praksom u okviru dvojezičnoga modusa, u vidu lakoće izričaja, komunikacijske i stilističke izražajne snage, jezične ekonomije i maksimalizacije ekspresivnih i ludičkih efekata.

The aim of this sociolinguistic research conducted in the whole Istria County (sample = 3512 Istrian residents) was to establish the reception and the relation towards code-switching in the Croatian-Italian bilingual context, in order to examine more deeply the complex Istrian sociolinguistic reality and the outcomes of cultural and linguistic contacts. Therefore, the stigmatized and mythologized attitudes of the Istrian residents towards code-switching were investigated. The results confirmed that code-switching is considered to be an everyday usual practice, ubiquitous in the Istrian bilingual communicative space and irreplaceable in terms of linguistic economy, expressive maximalization and communicative efficiency.