U drugom dijelu svog rada o stvarnim pravima u hrvatskom srednjovjekovnom pravu autor analizira pravne ustanove sto se odnose na stvarna prava na pravnim podrucjima Dalmacije, uze Hrvatske i Slavonije. (Prvi dio, koji je obuhvatio razdoblje hrvatskih narodnih vladara i podrucja Istre i Kvarnera objavljen je u «Atti>>, vol. XIII, 1982-1983, str. 139-214). U svakome od navedenih pravnih podrucja autor na osnovi statuta, urbara i isprava analizira osnovne znacajke posjeda, vlasniStva, sluznosti i zaloznog prava te se posebno osvrée na pravo prvokupa i otkupa kao i na agrarne odnose. . U Dalmaciji je autor posebno paznju posvetio problemima zastare i dosjelosti, ka·o i nekim specificnim vrlo interesantnim oblicima derivativnog stjecanja vlasniStva, npr. fiktivnoj razmjeni i fiktivnom darovanju, koji nisu bili drugo, veé poseban oblik kupoprodaje, te prodaji s talionom, pro fine i bezvjetjem. Uz to valja istaéi i òpsirnije izlaganje o raznim tipovima agrarnopravnih odnosa, medu kojima se istice naroC:ito trogirska dioba iskrcene zemlje izmedu obradjivaca i vlasnika, koja po autoru potjece iz bizantskog prava i koja je postojala i u Italiji, Juznoj Francuskoj i Sjevernoj Africi. U uzoj Hrvatskoj autor je podrobno obradio problem tzv. plemstva dvanaestero plemena kraljevine Hrvatske, o kojem postoji vrlo velika literatura, a koji je vazan za ispravno shvaéanje osnovnih znacajka plemiékog vlasnistva u Hrvatskoj . Po autoru nije uopée postojala posebna ustanova plemstva dvanaestero plemena, veé je to bio samo jedan od naziva za hrvatsko plemstvo uopée. U odjeljku o agrarnopravnim odnosima autor podrobnije analizira podàtke Poljickog statuta, Novigradskog zbornika i Vranskog obicajnog prava. Na podrucju Slavonije, gdje je vazilo hrvatsko-ugarsko pravo autor je posebnu paznju posvetio analizi razlikovanja bona empticia, acquisita i hereditaria i vrlo kompliciranoj staleskoj strukturi srednjovjekovnoga slavonskog drustva (kmetovi, castrenscns, iobagiones , plemstvo itd.) jer je o njoj u mnogome ovisio i sadrzaj pojedinog stvarnog prava , u prvom redu vlasnistva.