Problemsko proučavanje terorizma pokazuje da terorističke organizacije koje za mete imaju samo civile, gotovo uvek ne postižu svoje krajnje ciljeve. Dok suprotno tome, grupe čije su mete vojnik ili civili imaju veće šanse za uspeh. Uglavnom, terorističkim organizacijama direktno nije meta odnosno cilj država. Kada terorističke organizacije svoju strategiju čisto terorističkih akata preusmeravaju na konfrontaciju protiv ciljane države, već je prepostavka da je to transformacija terorizma u formu građanskog rata. Tipičan primer jesu slučajevi kada terorističke grupacije za cilj imaju konfrontaciju sa državom pa samim tim i aktivno učešće u građanskom ratu. Nemogućnost države da se suprostave terorističkim i pobunjeničkim strukturama, kao ni i izvoznicima terorizma na globalnom nivou, je svakako prouzrokovao odgovor SAD i partnera koje su trebali da donosu i stabilnost u Avganistanu i regionu. U radu ukazujemo na korene nastanka terorizma na prostoru Avganistana, nosioce, ciljeve, kao i na mogućnost organizacije u delovanju u nekom daljem vremenskom periodu.