Resocijalizacija osuđenika, kao cilj kazne zatvora, uslovljava i primjenu odgovarajućeg tretmana koji predstavlja složen sistem institucionalnih i vanin- stitucionalnih metoda, mjera i postupaka. Radi se o društveno važnoj temi, sa stanovišta zaštite društva, ali i poštovanja osnovnih ljudskih prava i sloboda. U potrazi za mogućim rješenjima, uvijek kada je to moguće, potrebno je težiti odgo- varajućem odgovoru u okviru pitanja rizika i prava. U tom kontekstu, mogu se ra-zlikovati tri faze tretmana: sudski tretman, tretman u ustanovi i postpenalni tret- man. Ove faze su međusobno povezane istim ciljem – resocijalizacijom osuđenika.Postpenalni tretman predstavlja pomoć nakon izvršenja kazne zatvora, a sasto- ji se od niza aktivnosti, i predstavlja vrlo kompleksan ali i dugotrajan proces. Radi se o vrlo kontroverznoj temi koja izaziva mnoge rasprave, posebno ako se radi o opasnim punoljetnim učiniocima krivičnih djela nakon punog izvršenja kazne za- tvora. U tom smislu, u teoriji i praksi moguće su dvije mjere namijenjene opasnim učiniocima nakon punog izvršenja kazne za- tvora. U tom smislu, u teoriji i praksi moguće su dvije mjere namijenjene opasnim učiniocima nakon punog izvršenja kazne zatvora: sigurnosno preventivno zatva- ranje (engl. secure preventive detention) i preventivni nadzor (engl. preventive supervision).