Predmet istraživanja u ovom radu su populacije koje su se u popisima stanovništva održanih u razdoblju 2001./2002. – 2021./2022. nacionalno izjasnili kao Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj. Svrha istraživanja je utvrditi sličnosti i razlike u odabranim dinamičkim i strukturnim demografskim pokazateljima između ove dvije manjinske zajednice, kao i u njihovom odnosu na ukupno i većinsko stanovništvo Srbije i Hrvatske, s ciljem procjene njihove demografske održivosti u budućnosti. U istraživanju je primijenjena deskriptivna i komparativna metoda, a brojčani rezultati su prikazani u agregiranim analitičkim tablicama. Navedena tema promatrana je u općem dinamičkom demografskom okviru koji je za obje zemlje i za obje manjinske populacije izrazito depopulacijski. Uz negativnu demografsku dinamiku obje populacije u promatranom razdoblju karakteriziraju i nepovoljni procesi u formiranju parcijalnih demografskih struktura, napose biološkoj (dob i spol), koja zahvaljujući ubrzanom starenju stanovništva, sve više postaje ograničavajućim čimbenikom njihove dugoročne demografske održivosti.