U radu se problemski razmatra teorija Ludwika Flecka s posebnim naglaskom na njegovu primjenu sociološke analize na problematiku spoznaje i znanosti. Fleckove se prosudbe zatim uspoređuju s teorijom Thomasa Kuhna i teorijom edinburške sociološke škole (SSK) s ciljem da se ocrtaju njihove konceptualne i metodološke razlike glede definiranja društvenog u znanosti. Postoji kontinuirana osovina sociološkog analiziranja znanosti i spoznaje u dvadesetom stoljeću na relaciji Fleck, Kuhn, SSK. Međutim, u radu se argumentira da su Fleckova i Kuhnova teorija fundamentalno podudarne zbog analize racionalnih čimbenika koji utječu na proces znanstvenog odlučivanja, no da se SSK izuzima svojom radikalnom interpretacijom Kuhna zbog pretpostavke o snažnom utjecaju iracionalnih i neznanstvenih čimbenika na znanstvene procese. Postoji značajna razlika u njihovoj primjeni sociološkog pristupa, a posljedično i stavu o uspjehu znanstvenih istraživanja. Zato je potrebno razlikovati što Fleck i Kuhn podrazumijevaju pod 'društveno', a što pripadnici SSK. Prvi pod društvenim podrazumijevaju međuodnose unutar znanstvenih kolektiva i samih znanstvenika koji se temelje u epistemičkim čimbenicima – prvenstveno u spoznajama koje pripadnici međusobno dijele temeljem racionalnosti i dokaza. Pripadnici SSK, pak, proširuju analizu na odnos znanosti i šireg društvenog konteksta s ciljem da se prepoznaju iracionalni i neznanstveni čimbenici u takvim odnosima. U istraživanju navedene relacije leži radikalnost, ali i originalnost SSK u primjeni vlastitog sociološkog polazišta, a što je dovelo do kritike da pristup predstavlja jedan znanstveni antirealizam koji relativizira racionalnost i uspjeh znanosti.