Medicinska geografija suvremena je znanstvena disciplina koja primjenjuje metodologiju geografije, te koristi tehnike i koncepte svih disciplina geografije pri istraživanju zdravstvenih problema u prostoru, proučava i geografsku rasprostranjenost oboljenja, te aktualne novonastale zdravstvene probleme i bolesti. U sklopu geografije slijedi se stoljetni cilj – razmatranje veze prostor – geografski okoliš – zdravlje. Korijeni joj sežu u daleku povijest. Najpoznatiji dokaz je citat Hipokrata, 400 godina prije Krista. O zraku, vodama i mjestima gdje Hipokrat ukazuje na povezanost okoliša i kulturnih običaja za zdravljem ljudi. Liječnici iz 18. i 19. stoljeća prvi su upotrijebili pojam „medicinska geografija“ i nastojali u svojim djelima opisati i organizirati mnoge nove informacije u kojima se uočava povezanost bolesti, kultura i okoliša, te su tako nastavljali holističku Hipokratovu tradiciju. Ovdje ističemo istaknute znanstvenike koji su utemeljili medicinsku geografiju. To su Jacques Mayer May i Leonhard Ludwig Finke. Finke je namjeravao „stvoriti“ geografsko-povijesno-sociološki“ esej i tiskane karte koje bi bile prve karte svjetskih bolesti. Medicinska geografija je ipak suvremena znanost, čiji početak počinje iza 1950. godine. Primjena metodologije geografije za proučavanje zdravlja, znanosti napreduje koristeći razne teorije, pristupe, interese i metodologije. Ujedno sudjeluje u brojnim projektima, te ih i stvara. Utemeljitelj „otac“ suvremene medicinske geografije, je Jacques Meyer May (1896. – 1976.), francuski liječnik kirurgije. On smatra da je medicinska geografija proučavanje o vezi između patoloških faktora koji je mogu zvati „patogeni“ i geografskih faktora koje je dr. May nazvao, „geogeni“. Kartiranje (mapiranje) zdravstvenih problema, odnosno unošenje medicinskih podataka na geografske karte danas je redovita pojava. Prema tematskom području karte sa medicinskim sadržajem su geomedicinske karte. Medicinska geologija je suvremena znanstvena disciplina u progresiji koja se bavi proučavanjem utjecaja geoloških materijala i procesa na zdravlje ljudi, kao i na životinje i biljke, pri čemu se uočavaju dobri i mogući opasni utjecaji. Elementi u tragovima, bitni za naše zdravlje posredno ili neposredno potječu iz Zemljine kore. Biometeorologija odnosi se na sponu vrijeme – klima zdravlje.