Samoniklo bilje je bilje koje je sastavni dio prirode i raste bez ikakvog ljudskog utjecaja. Ono prati čovjeka kroz povijest jer u sebi sadrži ljekovite tvari koje pomažu pri liječenju raznih bolesti, koristi se kao hrana ili dopuna obrocima, ali i kao začin. Kao što je izvor hrane za ljude tako je i izvor hrane za mnoge životinje i kukce (pčele). Ljudi ga koriste i u ukrasne svrhe da njime uljepšaju životni prostor. Pri njegovoj uporabi treba pripaziti i na otrovnost s obzirom da su neke vrste vrlo otrovne te mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući i smrt. U posljednje vrijeme sve više se istražuje i koristi samoniklo bilje. Na sedam različitih lokacija u gradu Zaprešiću tijekom 2021. godine provedena je inventarizacija samoniklih biljnih vrsta. Pri tome je utvrđena 171 biljna vrsta iz 57 porodica. Najzastupljenije su bile biljke iz porodica Fabaceae, Brassicaceae, Poaceae i Rosaceae. Prema trajanju života dominiraju zeljaste trajnice, a u životnim oblicima dominiraju hemikriptofiti. Najviše biljnih vrsta je euroazijskog porijekla te prevladavaju vrste široke rasprostranjenosti i europskog flornog elementa. Inventarizacijom je utvrđena prisutnost devet invazivnih biljnih vrsta, te dvije strogo zaštićene biljne vrste. S obzirom na uporabnu vrijednost najzastupljenije su medonosne biljne vrste (94 vrste). Slijede ljekovite biljne vrste (86 vrsta), zatim jestive (77 vrsta), ukrasne (53 vrste) i otrovne biljne vrste (43 vrste), a najmanje ima začinskih biljnih vrsta (12). Važno je istaknuti da je na relativno malom području zastupljen velik broj vrsta različite uporabne vrijednosti.