Cilj. Znanstvena produktivnost najčešće se mjeri kvantitativnim pokazateljima koji, između ostalog, uključuju bibliometrijske parametre vrednovanja znanstvenika i znanstvenih ustanova te stručnih i znanstvenih časopisa. Rad donosi pregled pravne osnove kvantitativnog vrednovanja znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj, uz isticanje uloge knjižnica u navedenom procesu. Ujedno je prikazan razvoj kvantitativnog vrednovanja znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj na primjeru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja pruža bibliometrijske usluge hrvatskoj akademskoj zajednici na nacionalnoj razini. Pristup/metodologija. Istraživanje se zasniva na pregledu važećih i predloženih zakona i propisa iz područja knjižničarstva, visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj, a koji se odnose na vrednovanje znanstvene produktivnosti. Detaljnije se analiziraju pravilnici o izboru u znanstvena zvanja kao pravni temelj vrednovanja znanstvenika i njihove produktivnosti u Hrvatskoj. U drugom dijelu rada prikazana je analiza kori- štenja bibliometrijske usluge koju pruža Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Rezultati. Analiza zakona i propisa iz područja knjižničarstva, visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj pokazala je nedovoljno definiranu ulogu knjižnica u sustavu visokog obrazovanja i znanosti u procesima vrednovanja znanstvene produktivnosti. Najčešće se uloga knjižnica u procesima vrednovanja definira na razini ustanove u čijem je sastavu, dok se na nacionalnoj razini spominje tek novim pravilnikom o izboru u znanstvena zvanja iz 2017. godine. Originalnost/vrijednost. Ovaj rad može poslužiti kao podloga daljnjim istraživanjima i razvoju bibliometrijskih usluga i kvantitativnog vrednovanja znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj te jačanju uloge knjižnica u navedenim procesima.