Background: Several elements influence the process of professionalization. The focus is on the process of professionalization in the healthcare chain. A special emphasis proportion was given to the field of nursing and its gradual transition to the profession. During the transition process endogenous and exogenous environment act as elements which should be identified. Methods: Data were analysed using quantitative and qualitative methodology. A quantitative part involved descriptive statistics, contingency analysis and ordinary least squares and multivariate linear regression with and without control variables, both based on indexation. The qualitative part consisted of the analysis of the data collected through open-ended questions and semi-structured interview. An adjusted questionnaire was designed. Results: Attributes into the process of professionalization are present in nursing professionals aged more than 51 years with more than 26 years of working experience, employed at primary level of healthcare. The acquisition of new knowledge represents the contribution to their human capital and contemporaneously raises their expert power as well. Lifelong learning, nursing professional autonomy and specific knowledge in nursing as an endogenous and exogenous factors indicate statistically significant positive impact. The analysis identified that ethics in nursing had only marginal statistically significant positive impact in the process of nursing professionalization. Conclusions: The identification of endogenous and exogenous elements allows additional planning as well as research into the practice and quality of care in general.

Uvod: Nekoliko čimbenika utječe na proces profesionalizacije. Rad se fokusira na proces profesionalizacije u lancu zdravstvene zaštite. Poseban naglasak stavljen je na sestrinstvo i profesionalizaciju sestrinstva kao struke. Tijekom procesa tranzicije postoje određeni endogeni i egzogeni elementi koje je potrebno identificirati. Metode: U analizi podataka korištena je kvantitativna i kvalitativna metodologija. U kvantitativnom dijelu analize korištena je deskriptivna statistika, analiza kontingencije, metoda najmanjih kvadrata i multivarijatna linearna regresija sa i bez kontrolnih varijabli, oboje temeljenih na indeksaciji. Kvalitativni dio se sastojao od analize podataka prikupljenih putem otvorenih pitanja i polu-strukturiranog intervjua. Za potrebe istraživanja izrađen je i posebno prilagođen upitnik. Rezultati: Značajke procesa profesionalizacije prisutne su kod profesionalaca u području sestrinstva starijih od 51 godina, s više od 26 godina radnog iskustva, i zaposlenih na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Stjecanje novih znanja predstavlja doprinos njihovom ljudskom kapitalu te istovremeno podiže razinu njihovog stručnog znanja. Cjeloživotno učenje, autonomija sestrinskih profesionalaca i specifična znanja u sestrinstvu kao endogeni i egzogeni čimbenici ukazuju na statistički značajan pozitivan utjecaj. Analiza je utvrdila da etika u sestrinstvu ima samo marginalan statistički značajan pozitivan utjecaj u procesu profesionalizacije sestrinstva. Zaključak: Identifikacija endogenih i egzogenih čimbenika omogućuje dodatno planiranje i istraživanje prakse i kvalitete zdravstvene zaštite.