Romi su najveća od 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini (BiH) koja predstavlja najsiromašniju, najviše marginaliziranu te najomraženiju etničku grupu koja trpi najizraženiju diskriminaciju, između ostalog vezano i s ravnopravnim pristupom kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti. Socijalno distanciranje od pacijenata je relevantna bioetička tema jer može imati značajan negativan utjecaj na kvalitetu zdravstvene skrbi i udariti direktno na temeljna načela biomedicinske etike. Budući da dosad nisu provedena istraživanja socijalne distance prema Romima od strane medicinskih sestara i tehničara, u proljeće 2023. na uzorku od 160 ispitanika istraženo je postojanje socijalne distance prema Romima korištenjem Bogardusove skale te su identificirane pozadinski relevantne sociodemografske varijable, koje utječu na postojanje i intenzitet socijalne distance. Rezultati istraživanja potvrdili su da medicinske sestre i tehničari u sustavu zdravstva BiH iskazuju veću socijalnu distancu prema pripadnicima romske nacionalne manjine u odnosu na druge nacionalne i etničke skupine. Utvrđeno je i da manju socijalnu distancu pokazuju ispitanici koji su u svojem poslu imali kontakte s Romima kao pacijentima, kao i oni koji bolje poznaju romsku kulturu i običaje. Veća razina socijalne distance nije se pokazala statistički značajno povezana s dobi, spolom, završenom razinom obrazovanja, mjestom stanovanja, kantonalnom lokacijom, pripadnošću određenoj nacionalnoj manjini te iskazanom većom religioznošću.