Na temelju provedenog terenskog istraživanja pojavnosti nasilja nad Romkinjama u romskim obiteljima, kao i njihovih uvjerenja i stavova o nasilju nad Romkinjama u romskim obiteljima koje je bilo provedeno na uzroku od 350 Romkinja koje žive na području 12 izoliranih romskih naselja na području Međimurske županije, upotrebom logističke regresijske analize izrađena su tri prediktivna modela profila Romkinje kao žrtve obiteljskog nasilja u romskoj obitelji. Aplikativni cilj istraživanja bio je usmjeren prema pomoći nadležnim zdravstvenim i socijalnim službama, kako bi na vrijeme mogle usmjeriti fokus svojeg rada prema onim Romkinjama kao korisnicama koje su pod većim rizikom od izloženosti nasilju. U prvom modelu, koji je uključivao samo sociodemografske karakteristike ispitanica, od prediktora izloženosti Romkinja obiteljskom nasilju unutar Romske obitelji prema Waldovu testu značajnosti koeficijenata kao statistički značajni izdvojeni su starija životna dob (OR 1,848, p - 0,007), veća materijalna deprivacija (OR 2,345, p - 0,021) i ranija dob rađanja prvog djeteta prije 16. godine života (OR 7,962, p - 0,004). Proširenjem modela sa stavovima i predrasudama o nasilju nad ženom uz već izdvojene značajni prediktore kao što su mlađa životna dob (OR 1,760, p - 0,015), ranija dob rađanja prvog djeteta (OR 8,210, p - 0,003) i ranija dob zasnivanja obitelji (OR 0,305, p - 0,048, kao najsnažniji prediktor izdvojena su uvjerenja i stavovi o nasilju (OR 1,957, p - 0,002), pri čemu Romkinje s većim stupnjem prihvaćanja predrasuda o nasilju imaju i veću šansu da budu žrtve nasilja. Konačno, uvođenjem kao nezavisne varijable i izloženost nasilju u djetinjstvu i to po pojedinim oblicima zlostavljanja (tjelesnom, psihičkom, seksualnom i ekonomskom), dobiven je prediktivni model koji se pokazao statistički značajnim (p < .01), a koji je od sva tri modela najbolje predviđao vrijednosti zavisne varijable, pri čemu su od prediktora bili značajni ranija dob rađanja prvog djeteta (OR 7,955, p - 0,041), ranija dob zasnivanja obitelji (OR 0,106, p - 0,017), veća brojnosti djece na skrbi (OR 3,087, p - 0,049) i izloženost tjelesnom (OR 14,560, p-0,001), ekonomskom (OR 4,728, p - 0,049) i psihičkom (OR 8,088, p - 0,000) nasilju u djetinjstvu. Izloženost nasilju u djetinjstvu toliko je snažan prediktor da njegovim uvođenjem u model stavovi o nasilju, odnosno veća sklonost prihvaćanja predrasuda o nasilju nad ženom te veća materijalna deprivacija gube prediktorsku snagu, čime je direktno potvrđena pretpostavka da su Romkinje koje su bile žrtve nasilja u djetinjstvu pod višestruko većim rizikom od bivanja žrtvom nasilja u odrasloj dobi.