U kontekstu znatnog povećanja broja stranih radnika koji u Hrvatsku dolaze ‎iz kulturno distinktivnijih okruženja i pojačanog svakodnevnog kontakta ‎hrvatskih građana s ljudima koje se po rasnoj, kulturnoj i religijskoj osnovi ‎prikazuje/doživljava kao “druge i drugačije” svjedočimo negativnim promjenama‎ u stavovima prema migrantima. Navedenom pridonose politički i društveni ‎akteri koji u svojim javnim istupima migrante i njihovu različitost sve ‎češće prikazuju kao prijetnju hrvatskom društvu. Cilj je ovoga rada ispitati je ‎li došlo do promjena u stavovima studenata prava prema migrantima te jesu ‎li spomenuti procesi imali učinka na iskazanu društvenu distancu prema različitim‎ skupinama migranata. U 2024. ponovljeno je istraživanje provedeno‎ 2019. o stavovima studenata četiriju pravnih fakulteta u Hrvatskoj prema različitim‎ kategorijama migranata. Analize su pokazale statistički značajno povećanje ‎društvene distance prema svim skupinama potencijalnih migranata‎ osim prema doseljenicima iz zemalja bivše Jugoslavije. Uz navedeno, 2024.‎ godine ispitanici strane radnike doživljavaju kao “nepoželjne” migrante u Hrvatskoj.‎ Vrijednosne orijentacije ponovo su se pokazale najsnažnijim prediktorima ‎iskazane društvene distance prema migrantima.‎‎