U ovom radu primjenjuje se dvostruka analiza koja obuhvaća ekonomske i socio- psihološke koordinate u integraciji migranata na tržišta rada u deset zemalja EU-a (EU-10), uglavnom imigrantima (naime: Belgija, Danska, Finska, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Švedska, Italija i Španjolska). Fokus je na otkrivanju važnosti socio-psiholoških vjerodajnica za aktivno sudjelovanje imigranata na tržištu rada s ciljem ekstrapolacije čimbenika (razdoblje od 2000-2019), koji mogu potaknuti ili zakomplicirati sličan proces u budućnosti. Osim ukupnih tijekova useljavanja, osobita pozornost u istraživanju je stavljena prelijevanje koristi na dobitke za Srbiju i Rumunjsku u njihovim migracijskim izazovima prema EU-10. Skup metoda i makro-ekonometrijskih modela, temeljenih na prostornoj analizi, analizi poprečnog presjeka i modeliranju strukturalnih jednadžbi, primjenjuje se na uravnoteženom panelu podataka zemalja koji je formirala EU-10. Rezultati naglašavaju da se povećano sudjelovanje u društvu, zajednici i poboljšanje zadovoljstva životnim standardom (subjektivno blagostanje) pozitivno odražava na integraciju migranata u gospodarstva domaćina, budući da dovodi do tendencije povećanja stope zaposlenosti stranog stanovništva. Suprotno tome, negativan utjecaj nastaje uslijed socijalne isključenosti i smanjene sigurnosti radnih mjesta, dok materijalno lišavanje također značajno smanjuje mogućnosti zapošljavanja stranog stanovništva i njihovu aktivnu integraciju na tržište rada.

In this article we develop a two-fold analysis which captures the economic and socio-psychological coordinates in migrants’ labour market integration into ten EU countries (EU-10), mostly targeted by immigrants (namely: Belgium, Denmark, Finland, France, United Kingdom, Germany, Austria, Sweden, Italy and Spain). The focus is on revealing the importance of socio-psychological credentials for an active labour market participation of immigrants, aiming to extrapolate factors (timespan 2000-2019), which can foster or complicate similar process in the future. Beside total immigration flows, we particularly entail the benefit spillovers for Serbia and Romania in their migration challenges towards EU-10. A set of methods and macro-econometric models, based on spatial analysis, cross- sectional analysis and structural equations modelling, was applied on the balanced panel formed by EU-10. The results highlight that an increased participation in society, community and improved living standards satisfaction (subjective wellbeing) positively reverberate on migrant integration into host economies since it tends to upsize the employment rate of the foreign population. The opposite, a negative impact is induced by social exclusion and reduced job security, while material deprivation also significantly diminishes the employment opportunities of foreign population and their active labour market integration.