Glavobolja je simptom, a ne sama bolest ili poremećaj. Brojni su uzroci glavobolje kod djece, a najčešći su: migrena, glavobolja tenzijskog tipa, glavobolja kao simptom virusnih infekcija ili infekcija gornjih dišnih puteva (infekcije uha, sinusa, grla, prehlada, alergije), te kao posljedica lakše ili srednje teške ozljede glave. Mali broj djece s glavoboljom ima ozbiljan osnovni uzrok, poput tumora na mozgu ili po život opasne infekcije. Prepoznajemo ih po simptomima povećanja intrakranijskog tlaka (IKT) i progresivnoj neurološkoj disfunkciji. Ta djeca navode da bol postaje sve intenzivnija i učestalija, budi ih noću ili se javlja odmah po buđenju, praćena je povraćanjem. Često ju opisuju kao “najgoru glavobolju do sada” i tada je potrebna hospitalna obrada i slikovne pretrage mozga. Danas su kod djece sve učestalije kronične dnevne glavobolje (KDG). Prema 3. izdanju Međunarodne klasifikacije poremećaja glavobolje (ICHD-3, engl. The International Classification of Headache Disorders 3rd edition.), to su recidivirajuće glavobolje koje traju duže od 2 sata dnevno, više od 15 dana u mjesecu, duže od 3 mjeseca ukupno i uključuju pet podtipova glavobolje: transformiranu (kroničnu) migrenu, kroničnu tenzijsku glavobolju, novu perzistentnu dnevnu glavobolju, hemikraniju kontinuu i komorbidnu/miješanu glavobolju (migrensku i tenzijsku). Prema našem iskustvu, najčešće se radi o kroničnoj tenzijskoj glavobolji, ali sve češće susrećemo i djecu s miješanom komorbidnom migrenskom i tenzijskom glavoboljom. Naravno da kronična bol ometa djecu u njihovim svakodnevnim aktivnostima i uzrokuje učestale izostanke iz škole, izvanškolskih sportskih i drugih aktivnosti i uzrokuje poremećaj međusobnih odnosa, poremećaj osobnih i obiteljskih odnosa kao i odnos “dijete – učitelj/nastavnik” što često zahtijeva i psihologijsku obradu i potporu. Oko 75 % djece s KDG ima kroničnu tenzijsku glavobolju, a oko 7-10 % ih ima migrenu. Smatra se da je kod njih riječ o „bolesnom ponašanju” kod kojeg je glavobolja, kao fizički simptom, ekspresija nekog unutarnjeg konflikta ili straha. Djeca s KDG imaju značajne komorbiditete: poremećenu funkcionalnu sposobnost i kvalitetu života, što je rizik za psihijatrijske poremećaje i depresiju. Istraživanja raznih autora pokazala su da od 29 - 47 % djece s KDG imaju jedan ili više psihijatrijskih poremećaja: najčešće anksioznost, poremećaj raspoloženja, juvenilni bipolarni poremećaj te porast suicida. Drugi komorbiditet je poremećaj spavanja. Oko 30 - 55 % djece s KDG ima poremećaj spavanja, poteškoće usnivanja, insuficijentan san, anksioznost vezanu uz san, nemiran san i parasomnije (hodanje u snu, noćne more) i posljedični dnevni umor. Sama glavobolja može uzrokovati poremećaj spavanja kad se epizode glavobolje događaju tijekom spavanja (u REM spavanju se javljaju migrena, cluster i kronična paroksizmalna hemikranija, a u sporovalnom spavanju migrena). S druge strane, deprivacija spavanja ili prolongirano spavanje mogu izazvati glavobolju, a znamo da je san važan za oporavak od migrene. Opisana je povezanost KDG i epilepsije. Prevalencija epilepsije u djece s migrenom je 1 %, a prevalencija migrene u djece s epilepsijom 12 %. Rizik neprovociranih konvulzija raste kod djece koja imaju migrenu s aurom (M/A), a nije prisutan u djece s migrenom bez aure (M/O). Rizik za pojavu migrene je dva puta veći u djece s epilepsijom u odnosu na one bez epilepsije. Oko 62 % djece koja boluju od epilepsije ima postiktalne glavobolje, 57,6 % ih ima interiktalnu glavobolju, a 30 % preiktalnu glavobolju. (DeSimone et al., 2007.). Patofiziološki se pretpostavlja da migrena uzrokuje cerebralnu ishemiju ili cerebralno oštećenje i posljedičnu epilepsiju ili konvulzije trigeriraju epizodu glavobolje, često migrenskih karakteristika, aktivacijom trigeminovaskularnog sustava. Drugi komorbiditeti u djece s glavoboljom (KDG) su: ADHD, poremećaj učenja, mucanje, anemija, astma i druge atopijske i crijevne bolesti, te debljina. Opisana je povezanost patofiziologije migrene i centralnih i perifernih putova koji reguliranju hranjenje. Smatra se da neurotransmiter serotonin i adipocitokini adiponektin i leptin igraju ulogu u procesu hranjenja i migreni. Poznat je pozitivan odnos između migrene i indeksa tjelesne mase (BMI, engl. body mass index), a mršavljenje smanjuje učestalost migrene. Škola predstavlja važan dio djetetova života i svijeta. Školsko funkcioniranje jedno od najvažnijih životnih domena u djece na koje utječe kronična bol. Kronična glavobolja predstavlja veliko opterećenje djeci, ograničavajući ih u akademskim, socijalnim i rekreacijskim aktivnostima, više negoli djecu s drugim kroničnim bolestima: tumorima, dijabetesom ili kardiomiopatijom. U više studija je ispitivan utjecaj glavobolje (posebno migrenske) na školski uspjeh. Rezultati ukazuju na niže dugoročno i kratkoročno pamćenje, niže performanse u selektivnoj i alternativnoj pažnji, disfunkciju u procesuiranju informacija. Kognitivno oštećenje u grupi djece s glavoboljom je povezano s ranijim početkom glavobolje i većom učestalošću napadaja boli. Većina studija je pokazala da su poteškoće učenja bile puno češće u grupi djece s migrenom u odnosu na tenzijsku glavobolju, te u grupi djece s dužim trajanjem glavobolje i većom učestalošću epizoda glavobolje (više od 10x mjesečno). Studije su također dokazale da porast prevalencije glavobolje raste s dobi djeteta. Prevalencija je veća u djevojčica u odnosu na dječake, ali nije nađena razlika u prevalenciji među industrijaliziranim zemljama. To je posljedica ranijeg sazrijevanja mozga i raznih vanjskih čimbenika, od kojih se najčešće spominju povećani školski stres, malo odmora i opuštanja (slobodnog vremena za sebe, bez obveza), visoka očekivanja roditelja, te promjena stila života i navika, primjerice veće konzumiranje alkohola, kave, duhana i opojnih sredstava koji trigeriraju glavobolju, dugotrajno slušanje glazbe, gubitak zadovoljstva i sreće, manjak tjelesne aktivnosti, debljina, promjene u socijalnoj interakciji u školi i negativan odnos i tretman nastavnika. Naime, studije su pokazale da će 25 % djece koja osjećaju kako ih učitelji ne prihvaćaju razviti rekurentnu glavobolju, a ako se osjećaju omiljeni učitelju, smanjit će rizik rekurentne glavobolje za više od 40 %. Obiteljski stres, sukobi ili rastava roditelja također povećavaju rizik za glavobolju. Svjedoci smo sve učestalijeg fizičkog, emocionalnog, seksualnog ili internetskog nasilja u školi koje je identificirano kao jedan od važnih rizičnih čimbenika za pojavu glavobolje. Ove razlike u stresnim životnim navikama, koje su razlog porasta frekvencije glavobolje, najviše su izražene u Sjedinjenim Američkim Državama, zatim u Europi, a najmanje u Aziji. Učestale glavobolje u djece povećavaju rizik za kroničnu glavobolju u odrasloj dobi. S obzirom na takav negativan utjecaj glavobolje na djecu, na WHO skali uzroka nesposobnosti /invalidnosti, glavobolje su svrstane među prvih deset u oba spola, te među prvih pet uzroka invalidnosti u žena. Prema našem iskustvu i primjerima koje ću prikazati u predavanju, glavobolje u djece, posebno kronične dnevne glavobolje, veliki su dijagnostički i terapijski izazov i zahtijevaju puno strpljenja i vremena, detaljnu anamnezu, klinički i neurološki pregled, dnevnik glavobolje, psihologijsku procjenu i potporu, te po potrebi i slikovne pretrage mozga. Poticajni roditelji i odnos bez kažnjavanja, kao i razumijevanje učitelja i nastavnika, smanjuju rizik i učestalost glavobolje, što podrazumijeva interdisciplinaran pristup u liječenju glavobolja u djece.