This paper has the intention to depict the spatial and temporal dimensions of international migration in Macedonia. The observations are based on historical documents, from archive data and published papers all the way to contemporary records and data on immigration and emigration, as well as on interviews with Macedonian citizens who live abroad. Emigration and immigration are reviewed in two periods: first, from the earliest settlements in the area of today’s Republic of Macedonia until its independence in 1991, and second, the period from proclaiming its independence until today. Only the major migration flows that left their mark in the spatial, economic, social and cultural organization of the country are presented in the paper. Migration flows in the period of the Ottoman Empire, which have had great influence on the current demographic composition of the population of Macedonia, are given emphasis. However, an overview is also provided for other immigration flows towards Macedonia throughout history until today. A part of the paper refers to recent history and emigration after 1964, as well as to the emigration of Macedonian citizens in the period after 1991. Although estimates have been made, the question of exactly how many Macedonian citizens live outside their home country remains unanswered. At the same time, the paper touches upon an interesting topic of intensive foreigner immigration flows towards Macedonia in the period after its independence, especially from Albania, Turkey and Kosovo. Contrary to the immigration flows of foreigners, the emigration flows of Macedonian citizens are highlighted. Therefore, the positive net migration in the country is due to the immigration of foreigners with temporary and extended stay. At the same time, Macedonia is a part of the Balkan migrants’ route for the migrants from Asian and African countries.

Svrha je ovog rada prikazati prostorne i vremenske dimenzije međunarodnih migracija u Makedoniji. Rad se temelji na povijesnim dokumentima, od arhivskih podataka i objavljenih radova do suvremenih zapisa i podataka o useljavanju i iseljavanju, kao i na intervjuima s makedonskim državljanima koji žive u inozemstvu. Iseljavanje i useljavanje razmatraju se u dvama razdobljima: prvome, od najstarijih naselja na području današnje Makedonije do njezine neovisnosti stečene 1991., i drugome, od proglašenja neovisnosti do danas. U radu su predstavljeni samo najvažniji migracijski tokovi koji su utjecali na prostornu, ekonomsku, društvenu i kulturnu organizaciju države. Istaknuti su migracijski tokovi iz razdoblja Osmanskog Carstva, koji su snažno utjecali na trenutačni demografski sastav stanovništva Makedonije. No pruža se i pregled drugih tokova useljavanja u Makedoniju tijekom povijesti sve do danas. Dio rada odnosi se na noviju povijest i iseljavanje nakon 1964., kao i na iseljavanje državljana Makedonije nakon 1991. Iako su dostupne određene procjene, i dalje nema odgovora na pitanje koji je točan broj državljana Makedonije koji žive izvan domovine. Istodobno se u radu spominje zanimljiva tema intenzivnih tokova imigracije stranaca u Makedoniju u razdoblju nakon stjecanja neovisnosti, osobito onih iz Albanije, Turske i Kosova. Nasuprot useljavanju stranaca ističu se tokovi emigracije državljana Makedonije. Stoga je pozitivni migracijski saldo u državi rezultat useljavanja stranaca s privremenim i produljenim boravkom. Istodobno je Makedonija i dio balkanske migrantske rute za migrante iz azijskih i afričkih zemalja.