Govori mjesta Novakovec, Imbriovec Jalžabetski i Sigetec Ludbreški pripadaju varaždinsko-ludbreškom dijalektu kajkavskog narječja. Kajkavski se dijalekti međusobno dosta razlikuju, što potvrđuju manje jezične razlike u govoru pojedinog naselja. Sadržaj diplomskog rada koji tematizira varaždinsko-ludbreški dijalekt, počinje s geografskim, gospodarskim i povijesno-kulturološkim obilježjima naselja Novakovec, Imbriovec Jalžabetski i Sigetec Ludbreški. Nadalje se opisuje tronaglasni sustav varaždinsko-ludbreškog dijalekta i fonološke osobine navedenih mjesnih govora. Na morfološkoj jezičnoj razini, najviše prostora daje se najbrojnijim vrstama riječi - glagolima, tj. glagolskim vremenima i oblicima i imenicama, tj. njihovim rodovima i sklonidbi, imeničkoj oprjeci živo/neživo i prijeglasu u I jednine. Uz to, obradit će se i ostale vrste riječi, uspoređujući ih kroz tri navedena mjesna govora. Slijedi poglavlje o leksiku, gdje će najbolji pokazatelj leksika varaždinsko-ludbreškog dijalekta biti mali leksikološki rječnik. Njegova je prvenstvena uloga tzv. prevođenje dijalekta na hrvatski standardni jezik, jednom riječju ili kratkim objašnjenjem pojedinog leksema. Rječnik će pokušati opravdati još jednu svoju namjenu, a to je uspoređivanje leksika triju naselja s ciljem uviđanja leksikoloških sličnosti i razlika. Uz rječnik će se navesti nazivi polja, dijelovi sela ili nazivi ulica pojedinog naselja. Nakon leksičkog rječnika slijedi jezikoslovna grana onomastika. Tu će se pobrojati sva muška i ženska vlastita imena, nadimci i imena svetaca navedena u snimljenim govorima. Bit će napisana na izvornim mjesnim govorima, dok će u zagradi stajati njihova inačica na standardnom jeziku. Posljednje poglavlje rada sadržava nekoliko primjera frazema preuzetih iz snimljenih mjesnih govora i značenjski objašnjenih na standardnom jeziku.