
Ovaj završni rad obrađuje prirodnu nezaposlenost u Republici Hrvatskoj. Nezaposlenost iz godine u godinu raste, postoji manji broj učinkovitih mjera koji pozitivno utječu na smanjenje nezaposlenosti. Te su mjere usmjerene na mlade ljude, osobe s invaliditetom, žene, starije osobe i dugotrajno nezaposlene. Aktivnim politikama može se poticati novo zaposlenje, otvaranje novih radnih mjesta te poboljšanje traženja zaposlenja. Nezaposlenost je egzistencijalni problem svakog pojedinca, općenito stanovništva jedne države. Jedna je od glavnih determinanti makroekonomskog razvoja neke države. Osim ekonomske sigurnosti, rad omogućuje i socijalnu interakciju, daje pojedincu identitet te samopoštovanje. U razvijenim zemljama, dugi niz godina istražuju se psihološki čimbenici koji su uzrok nezaposlenosti. Gubitak posla za pojedinca ima višestruku ulogu u njegovom životu. Cilj ovog rada je prikazati prirodnu nezaposlenost u Hrvatskoj kao jednog ključnih makroekonomskih problema. Kroz rad su prikazane vrste nezaposlenosti, načini na koje se nezaposlenost može mjeriti, problemi koje nezaposlenost donosi hrvatskom gospodarstvu, a zatim i posljedice. Analizom statističkih podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dobiva se uvid u kretanje nezaposlenosti u Hrvatskoj, kretanje nezaposlenosti po županijama od 2010. do 2018. godine te struktura nezaposlenosti prema dobi i stupnju obrazovanja. U svakom trenutku postoji određena razina nezaposlenosti. Niža razina nezaposlenosti ukazuje nam na viška potražnje za radom. Nezaposlenost će uvijek donositi negativne posljedice, bile one velikog značaja ili malog. Autori poput Mrnjavaca objasnili su definiciju prirodne stope nezaposlenosti te posljedice koje ona donosi na tržište rada.
Društvene znanosti, prirodna nezaposlenost, problem nezaposlenosti, Economics, nezaposlenost, Social Sciences, Republika Hrvatska, Ekonomija
Društvene znanosti, prirodna nezaposlenost, problem nezaposlenosti, Economics, nezaposlenost, Social Sciences, Republika Hrvatska, Ekonomija
| selected citations These citations are derived from selected sources. This is an alternative to the "Influence" indicator, which also reflects the overall/total impact of an article in the research community at large, based on the underlying citation network (diachronically). | 0 | |
| popularity This indicator reflects the "current" impact/attention (the "hype") of an article in the research community at large, based on the underlying citation network. | Average | |
| influence This indicator reflects the overall/total impact of an article in the research community at large, based on the underlying citation network (diachronically). | Average | |
| impulse This indicator reflects the initial momentum of an article directly after its publication, based on the underlying citation network. | Average |
