
Glavni cilj magistarskog rada bio je prikupiti, dopuniti i srediti dostupne podatke o osobama koje se u skladu s prihvaćenom definicijom mogu smatrati hrvatskim kartografima. Na temelju prikupljenih podataka trebalo je izraditi bazu podataka koja sadrži odgovarajuće biografske i bibliografske podatke. Na početku rada navedeno je nekoliko definicija kartografije, karte i kartografa. Pri izboru gradiva i osoba za bazu podataka u ovom radu upotrijebljene su definicije koje su prihvaćene na 10. generalnoj skupštini Međunarodnoga kartografskog društva (International Cartographic Society – ICA) održanoj 1995. u Barceloni. Definicija hrvatskih kartografa preuzeta je iz idejnog projekta o hrvatskim kartografima koji se izvodi u Zavodu za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1995. godine. U trećem poglavlju popisane su važnije institucije koje se bave kartografskom djelatnošću u Hrvatskoj, a u četvrtome su navedena najpoznatija leksikografska djela o kartografima. U Hrvatskoj dosad nije objavljena ni jedna leksikografska publikacija koja se bavi kartografima. Peto poglavlje obuhvaća izvore biografske i bibliografske građe o hrvatskim kartografima. U Hrvatskoj se dosad samo nekoliko osoba bavilo istraživanjima o kartografima, no ograničavajući se pritom na pojedina uža područja Hrvatske i određena razdoblja. Svoja su istraživanja objavili u udžbenicima, monografijama, katalozima izložbi, zbornicima radova sa simpozija, Geodetskom listu i nekim drugim časopisima. Studenti na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju na Geodetskom fakultetu obrađivali su hrvatske kartografe u okviru svojih seminarskih, diplomskih i magistarskih radova te disertacija. Na temelju sve te prikupljene građe trebalo je sastaviti bazu podataka. Na početku šestog poglavlja dan je kratki prikaz programa Microsoft Accessa te opis izrade baza podataka Hrvatski kartografi. Ta se baza podataka sastoji od tablice, koja je služila kao izvor podataka za oblikovanje obrazaca i izvještaja. Upotrebom makronaredbi oblikovano je korisničko sučelje za upravljanje bazom podataka. Za upis novih kartografa izrađen je višestranični obrazac u koji se mogu unositi biografski i bibliografski podaci te fotografije ili drugi slikovni materijali. Predviđeno je pretraživanje baze podataka po prezimenu za dobivanje svih podataka o traženoj osobi ili abecedno pretraživanje za dobivanje popisa svih osoba i odgovarajuće literature. Izrađen je izvještaj koji je pomoću makronaredbi povezan s obrascem za izbor svih osoba ili samo jedne te spremanje filtriranih podataka u datoteku. Sedmo poglavlje sadrži odabrane primjere iz baze podataka, koji su dodatno uređeni pomoću programa za obradu teksta i ilustrirani isječcima karata i drugim grafičkim prilozima. Na kraju magistarskog rada, kao prilog, nalazi se izvještaj dobiven iz baze podataka koji sadrži sve podatke o svim osobama sadržanima u bazi.
Croatian cartographers, map, kartografija, cartography, database, baza podataka, hrvatski kartografi, karta
Croatian cartographers, map, kartografija, cartography, database, baza podataka, hrvatski kartografi, karta
| selected citations These citations are derived from selected sources. This is an alternative to the "Influence" indicator, which also reflects the overall/total impact of an article in the research community at large, based on the underlying citation network (diachronically). | 0 | |
| popularity This indicator reflects the "current" impact/attention (the "hype") of an article in the research community at large, based on the underlying citation network. | Average | |
| influence This indicator reflects the overall/total impact of an article in the research community at large, based on the underlying citation network (diachronically). | Average | |
| impulse This indicator reflects the initial momentum of an article directly after its publication, based on the underlying citation network. | Average |
