Bilo koji oblik ljudskog znanja ili iskustva, ako je ono odista povijesno i društveno relevantno postaje i predmetom izučavanja i poučavanja. U znanstveno fundiranim područjima ova transformacija čini temelj didaktičke transpozicije temeljnih znanstvenih spoznaja u koherentno znanje primjereno didaktičkim i pedagoškim aplikacijama. To je proces koji u različitim oblastima ljudskog znanja različito dugo traje, a zavisi od brzine akumulacije novih znanja i od prisustva proces zastarijevanja i nerelevantnosti dijelova akomuliranih spoznaja. Kada proces akomulacije dominira govorimo o napretku i razvoju nekog područja. Dinamika tih procesa nije uvijek ravnomjerna i pod snažnim je utjecajem integriranog djelovanja brojnih činilaca. U fazama kada neko od relevantnih činilaca nije dovoljno prisutan dobiva se dojam da se u području ne zbiva skoro ništa novo, da bi potom bi zamiječen nagli napredak. Poticaji za sistamatizaciju iskustava i aktivnog traženja novih znanja u području ljudske tjelesne aktivnosti raznorodni su i u svakom povjesnom razdoblju relativno manji broj međuzavisnih čimbenika usmerava interese ka ovom izuzetno važnom vidu ljudskog postojanja i djelovanja. Važnost ljudskog kretanja za od neprocjenjive važnoisti za rast i razvoj svakog pojedinca. Njegova zdravstvena bezuvjetnosti i opravdanost zapažena je i studiozno se prati još od antičkih vremena. Premda je briga o zdravlju u neku ruku bila oduvijek i dijelom stvar svakog pojedinca briga zajednice za opće zdravlje a time i zdravlje pojedinaca također je oduvjek prisutna. Snažan poticaj za razvoj ovog područja nastaje demokratizacijom i institucionalizaciom obrazovanja u okviru koje se potreba za kretanjem i tjelesna aktivnost sustavno obrađuje kao nezaobilazni nastavni sadržaj. Povjesno su zabilježeni i dokumentirani primjeri integracije sustava tjelene aktivnosti i vježbanja u sve važne oblike odgoja i obrazovanja u svim poznatim civilizacijama svijeta. Hrvaski kulturni krug prihvatio te vrijednosti relatvno kasno, no još uvijek ranije nego mnoge nacionalne kulture u svijetu. Uvođenjem obvezatne nastave tjelesnog odgoja u osnovne i srednje škole, kao i organiziranjem sustavne edukacije za kadrove koji imaju u tome sudjelovati, u drugoj polovini devetnaestog stoljeća, djelatno se dostiže sa ta razina zrelost i društvene odgovornosti koja je ugrađena u temelje suvremenih civilizacijskih vrijednosti. Geneologija nastavnog područja koje je obuhvaćeno nastavnim predmetom sistematska kineziologija dobro je ilustrirana i dokumentirana transformacijom nastavnih planova i programa na studiju fizičke kulture na Sveučilištu u Zagrebu.