HRVATSKA PRIRODNA BOGATSTVA, HAZU, ZAGREB, 2016., 312 STR. Opsežna, kapitalna knjiga »Hrvatska prirodna bogatstva« dio je dvotomne edicije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti punog naziva »Hrvatska prirodna bogatstva i kulturna dobra – zaštita i odgovorni razvoj« te se može opravdano nazvati jednim od najvažnijih i najdalekosežnijih pothvata HAZU u proteklih stoljeće i pol. Ovu studiju izradio je Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU, osnovan u ožujku 2013., kojem je predsjednik akademik Velimir Neidhardt, potpredsjednik akademik Mirko Zelić, a članovi Odbora akademici Mislav Ježić, Gordan Družić, Mladen Juračić, Leo Klasinc, akademkinja Alica Wertheimer-Baletić te prof. dr. Božo Skoko. U izradi trogodišnje studije »Hrvatska prirodna bogatstva«, za čije je vođenje bio zadužen akademik Mirko Zelić, sudjelovalo je 46 vrhunskih znanstvenika i stručnjaka, a već drugi dio studije »Hrvatska kulturna dobra«, koju vodi akademik Mislav Ježić, bit će dovršen 2017. Ova bogato ilustrirana tvrdoukoričena knjiga razdijeljena je na karakterističnih osam poglavlja odnosno prirodnih skupina, a unutar svakog poglavlja znanstvenici nakon uvoda i analize daju određeni zaključak te popis literature. Prva obrađena skupina čine »Energenti i obnovljivi izvori energije« gdje se analiziraju zalihe energenata, današnja potrošnja te potencijali novih obnovljivih izvora. Slijedi poglavlje »Pitke vode – prirodni izvori« u kojem su obuhvaćene sve pitke, površinske i podzemne vode. U skupini »Metalne i nemetalne mineralne sirovine« kratko su opisne zalihe sirovina te važnost i uloga u razvoju gospodarstva u Republici Hrvatskoj. U četvrtom poglavlju pod nazivom »Šume« obrađene su sve šume i šumska područja, odnosno drvne zalihe koje predstavljaju vitalni nacionalni interes s kojim treba racionalno upravljati. Slijedi poglavlje koje je uz energetiku najopsežnije obrađeno a to je »Poljoprivreda«. Ona je razrađena na dodatnih sedam poglavlja od analize svih obradivih površina preko vinogradarstva, autohtonih sorti i pasmina do ribarstva i marikulture. Potom slijedi skupina »Morsko podneblje« u kojoj su obrađena sve područja otoka i njihovih potencijala te pomorska i podmorska dobra. Slijedi kratko poglavlje »Infrastruktura« u kojem je analizirana prometna, digitalna i energetska infrastruktura u Republici Hrvatskoj. Knjiga »Hrvatska prirodna bogatstva« zaključena je posljednjim osmim poglavljem »Ekonomika gospodarenja prirodnim resursima« u kojem je naglašena temeljna misao da nacionalna dobra moraju biti u funkciji humanijeg i prosperitetnijeg života građana ove zemlje. Iz navedenih podataka, te ekonomske analize vidljivo je da Republika Hrvatska raspolaže s vrlo velikim prirodnim bogatstvima, odnosno prirodnim izvorima, što ukazuje na objektivnu mogućnost uspješnog gospodarskog razvoja. Spomenute misli i ideje razrađene su i u tri snažna predgovora koje potpisuju predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, glavni urednik knjige i predsjednik Odbora akademik Vladimir Neidhardt, te urednik i potpredsjednik Odbora akademik Mirko Zelić. Korijeni nastanka ove značajne knjige započinju s sjednicom 26. ožujka 2013. Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kada je donijeta odluka o osnivanju Odbora za zaštitu dobara od nacionalnog interesa sa zadaćom valorizacije najvažnijih prirodnih i kulturnih dobara u hrvatskom prostoru, korištenja i zaštite tih dobara. Od 2013. do objave prvog toma sudjelovalo je, na 25 sjednica, više od 70 znanstvenika i stručnjaka okupljenih u HAZU, a rezultat je reprezentativna edicija u dva sveska koja će javnosti prikazati nezaobilazne najvažnije primjere prirodnih i kulturnih fenomena na ovom tlu. »Time HAZU iznova ispunjava glavnu misiju usmjeravanja društvenih procesa radi izgradnje bolje i naprednije Hrvatske« – zaključuje akademik Zvonko Kusić u predgovoru. Idući tom »Hrvatska kulturna dobra« biti će dovršen 2017. godine te će dakle sadržati popis hrvatskih kulturnih dobara koja će obuhvatiti prirodne krajobraze, kulturne krajolike, kulturno-povijesne svete krajolike, arheologiju, ruralne etnološke cjeline, urbane kulturne cjeline i spomenike svjetske baštine, prirodne kulturne itinerere, materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, hrvatski jezik, stanovništvo, kao i odgoj, naobrazbu, znanost, umjetnost te etičke i bioetičke vrijednosti. Ova dva toma »Hrvatska prirodna bogatstva« i »Hrvatska kulturna dobra« čine temelj promišljanja budućnosti i razvoja Hrvatske, te možemo zaključiti da HAZU-u i u 2017. godini nastavlja davati aktivan doprinos razvoju i napretku Hrvatske. Knjiga »Hrvatska prirodna bogatstva – zaštita i odgovorni razvoj« predstavljena je javnosti 30. studenoga 2016. u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu. Petar FELETAR