Cilj: Cilj ovog rada je prikazati epidemiologiju depresije u Hrvatskoj i svijetu, te naglasiti njezinu javno zdravstvenu važnost. Prikazati što je do sada u Hrvatskoj napravljeno po pitanju otkrivanja poremećaja mentalnoga zdravlja i prikazati iskustva drugih zemalja. Potaknuti raspravu za uključivanje i uzajamnu suradnju svih struka koje mogu djelovati na što ranije otkrivanje, sprječavanje, te liječenje ovog men-talnoga entiteta. Metode: Podatci o broju oboljelih od depresije prikupljeni su iz baze epidemioloških podataka Hrvatskog Zavoda za javno Zdravstvo, te iz znanstvenih publikacija. Rezultat i zaključak: Depresija je trenutno treći javnozdravstveni problem u svijetu, a pretpostavlja se da će u bližoj budućnosti biti na drugom mjestu. Vodeći je uzrok radne nesposobnosti u svijetu. Na sredstva za smirenje i lijekove protiv depresije godišnje se u Hrvatskoj potroši čak 160 milijuna kuna, u posljednjih pet godina njihova je upotreba porasla za dvadeset posto. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo mentalni su poremećaji drugi najčešći uzrok hospitalizacija u dobi između 20- 59 godina (12, 4%), odmah iza novotvorina (14, 1%). Prikupljeni podatci u Europskoj zdravstvenoj anketi provedenoj 2014.-2015.godine nam kazuju kako 10, 3% stanovnika Republike Hrvatske ima blage do umjerene simptome depresije, a 1, 2% stanovnika ima umjereno teške do teške depresivne simptome. Depresija svakako zauzima visoko mjesto na ljestvici javnozdravstvenih prioriteta, sveobuhvatan pristup zasigurno bi pomogao njezino rano otkrivanje i sprječavanje posljedica koje ona nosi.