Kruno Krstić dobro je poznat po svojim prinosima s područja istraživanja hrvatske filozofije i filozofije jezika. No njegov doprinos političkoj filozofiji nije do sada naišao na veći odjek. U ovom izlaganju razmotrit ćemo neka od stajališta iz njegove rasprave „Narod, država, nacionalizam“ objavljene u dva broja Hrvatske smotre 1944. godine. U prvom dijelu iznijet ćemo njegova shvaćanja o tome što je narod, odnosno, koji su to, kako on kaže, „kriteriji narodne posebnosti“. Pokušat ćemo ih staviti u kontekst rasprava o narodu i naciji koje su se vodile u njegovo vrijeme i utvrditi moguće struje mišljenja koje su utjecale na Krstićeve stavove i način kako obrađuje tu temu. U drugom dijelu posebno ćemo obrazložiti i etički razmotriti Krstićev pojam „suživljavanja“, koji se u njegovoj misli ističe kao normativni temelj i nacionalne države i prisnih unutarnacionalnih odnosa (iako Krstić u ovome nije izričit). Nakon što utvrdimo koje su, po Krstiću, posljedice zanemarivanja suživljavanja, usporedit ćemo Krstićevu poziciju s nekim istaknutim suvremenim gledištima o naciji i nacionalizmu u normativnoj filozofiji.