Kukuruz je po zasijanim površinama vodeća poljoprivredna kultura u Republici Hrvatskoj. Slično je i u svijetu gdje s oko 140 milijuna hektara iza pšenice i riže zauzima treće mjest. Prije Domovinskog rata površine zasijane kukuruzom u Hrvatskoj dosezale su i do 500000 ha. Odonda do danas površine se neprestano smanjuju pa su u 2011. godini iznosile oko 305000 ha. No, još uvijek kukuruz u našoj zemlji ima velik gospodarski značaj. S prosječnim prinosom od oko 6, 2 t/ha i ukupnom proizvodnjom od blizu 2 milijuna tona, kukuruz je uz mlijeko naš najvredniji poljoprivredni proizvod. Značaj kukuruza za Hrvatsku vidljiv je i kroz pokazatelj prosječne proizvodnje suhog zrna po stanovniku koji iznosi oko 400 kg. Sličnu proizvodnju u Europi imaju samo Srbija i Mađarska, dok SAD, kao vodeća zemlja po proizvodnji kukuruza u svijetu, proizvode dvostruko više. U tehnologiji uzgoja kukuruza zaštita bilja odnosno zaštita kukuruza od bolesti štetnika i korova ima veoma značajno mjesto. Posebno se ono odnosi na mjere suzbijanja korova. Računa se da štetočine (korovi, bolesti, štetnici) bez poduzimanja mjera borbe potencijalno smanjuju moguć prinos kukuruza i do 70%. Čak i u slučaju kad poduzimamo sve raspoložive mjere borbe protiv štetočina, prinos u prosjeku svejedno biva umanjen za 1/3.