Na uzorku od 1737 učenika osnovnih i srednjih škola, te studenata primijenjen je Upitnik percepcije socijalne pravednosti. Faktorska analiza 14 tvrdnji rezultirala je s tri neovisne dimenzije percepcije socijalne (ne)nepravde: « ; ; nejednakost članova pred zakonom» ; ; , « ; ; opća neravnopravnost članova društva» ; ; , te « ; ; toleriranje devijantnih ponašanja» ; ; . Rezultati ukazuju da značajan broj mladih različite aspekte ispitivanih društvenih odnosa percipira nepravednim. Općenito nepravednim društvo smatra 49, 7% učenika osnovnih škola, 73, 8% srednjoškolaca, te 77, 2% studenata. Od pojedinih oblika društvene nepravde mladi najviše uočavaju neopravdano bogaćenje pojedinaca, izostanak društvene reakcije na gospodarski kriminal, te nedovoljnu brigu za siromašne i umirovljenike. Više od dvije trećine ispitanika smatra da u Hrvatskoj svi ljudi nemaju jednake šanse da ostvare svoje želje i ciljeve. Utvrđeno je da se percepcija socijalne nepravde povećava u funkciji dobi, odnosno s povećanjem stupnja obrazovanja, pri čemu učenici osnovnih škola percipiraju manju socijalnu nepravdu od učenika srednjih škola i studenata.