Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) središnja je javnozdravstvena ustanova u Republici Hrvatskoj te ima koordinativnu ulogu u mreži županijskih zavoda za javno zdravstvo. Zadužen je za obavljanje djelatnosti na području epidemiologije zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti, javnoga zdravstva, promicanja zdravlja, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske i adolescentne medicine, mentalnoga zdravlja i prevencije ovisnosti, medicine rada, praćenja stanja i unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te stručne i znanstvene djelatnosti na području toksikologije i antidopinga. Početke djelovanja HZJZ-a valja tražiti u nekoliko institucija koje su osnovane krajem XX. i početkom XXI. stoljeća u Zagrebu. To su Kraljevski zemaljski zavod za proizvadjanje cjepiva proti boginjam i Bolnica za kužne bolesti (oboje osnovani 1893), Kraljevski zemaljski bakteriološko-higijenski zavod (osnovan 1907), Pasteurov zavod (osnovan 1918) te Institut za socijalnu medicinu (osnovan 1924). Sve navedene ustanove objedinjene su 1926. godine u novoosnovanu javnozdravstvenu ustanovu: Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja. Struktura Zavoda se u narednim godinama nastavila mijenjati, a s njom su se mijenjali i njegovi nazivi: 1942. mijenja naziv u Zdravstveni zavod, a netom nakon Drugog svjetskog rata djeluje kao Higijensko-epidemiološki odjel Ministarstva narodnog zdravlja, zatim 1946. postaje Higijenski zavod u Zagrebu, 1951. Centralni higijenski zavod u Zagrebu, 1961. mijenja ime u Republički zavod za zaštitu zdravlja, od 1970. postaje Zavod za zaštitu zdravlja Socijalističke Republike Hrvatske. Osamostaljivanjem Republike Hrvatske, 1991. Zavod mijenja ime u Zavod za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske, a od 1994. nosi današnje ime: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Tijekom njegove bogate povijesti, djelokrug rada današnjega HZJZ-a nije uvijek bio jednak te će ovaj članak pokušati dati kratak pregled prvih 130 godina Zavoda.