Značaj konkurentnosti za povećanje razvoja zemalja, industrija i poduzeća u literaturi je gotovo općeprihvaćeno stajalište. Pritom, jedan od faktora koji se smatra ključnim za ostvarenje napretka na ljestvicama konkurentnosti zemalja odnosi se na reforme poslovnog okruženja. Iako je veliki broj zemalja postigao značajan gospodarski napredak kroz reforme prve generacije (liberalizaciju, makroekonomsku stabilizaciju, privatizaciju), pravi izazov predstavlja učiniti koristi ovih reformi održivima u dugom roku. Stoga su se reforme u većini zemalja počele usmjeravati na poboljšanje poslovnog okruženja čime se prvenstveno nastoji uspostaviti „kooperativni“ odnos između države, tržišta i civilnog društva. Glavni cilj ovog rada je stoga istražiti utjecaj reformi poslovnog okruženja na nacionalnu konkurentnost, na uzorku zemalja bivše Jugoslavije, plus Albanija. Za potrebe analize, osim makroekonomskih pokazatelja, usporedno se koriste baze podataka Svjetskog gospodarskog foruma (Izvješća o globalnoj konkurentnosti), Svjetske banke (Doing Business serija izvještaja, World Development Indicators, i Worldwide Governance Indicators), te EBRD-a (Transition Report). Empirijska analiza utjecaja reformi poslovnog okruženja na dinamiku konkurentnosti provesti će se kroz ekonometrijsku procjenu na panel podacima za odabrane zemlje.