LEBENSLANGE VERSCHULDUNG UND DESOZIALISIERUNG DER HÖCHSTGEBILDETEN ALS FOLGEN DES AMERIKANISCHEN SYSTEMS DER SCHULGELDER UND STUDIENDARLEHEN

Other literature type Croatian OPEN
Odobaša, Rajko;
(2012)
  • Publisher: Faculty of Law Osijek, University J. J. Strossmayer in Osijek
  • Journal: Pravni vjesnik : časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku,volume 28,issue 3-4 (issn: 0352-5317, eissn: 1849-0840)
  • Publisher copyright policies & self-archiving
  • Subject: die Kommerzialisierung der Hochschulausbildung; wachsende Studiengelder und Immatrikulationsgebühren; die Studentendarlehen; die lebenslange Vershuldung und die Desozialisierung von Höchstgebildeten | komercijalizacija visokog obrazovanja; rastuće školarine i upisnine; studentski zajmovi; cjeloživotna zaduženost i desocijalizacija najobrazovanijih

In diesem Beitrag werden Gründe, Instrumente und Ziele der neuliberalen Reformideen und Umwandlungen im amerikanischen System der öffentlichen und privaten Hochschulausbildung analysiert, insbesondere finanzielle, ökonomische, soziale, politische und kulturelle Folgen d... View more
  • References (11)
    11 references, page 1 of 2

    3 Sravni Mishan, E. J., Recept za gušenje pobuna: povećati šlolarine i uvesti studentske zajmove, u Samuelson, P.A., ur., Ekonomska čitanka, , Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1975., str. 476-483

    4 Sravni Kristol, Irvin, Neokonzervativizam - autobiografija jedne ideje, Algoritam, Zagreb, 2004., str. 104-105

    5 Ibid. Povjesničar Eric Habsbawn ne misli tako te tvrdi kako su barem do početka 2. svjetskog rata studenti u svijetu bili desno orijentirani ili politički indiferentni. Sravni Hobsbawm, Eric J., Doba ekstrema: kratko dvadeseto stoljeće 1914.-1991., Zagrebačka naklada, Zagreb, 2009., str. 257-259

    6 Sravni kao pod 4, str. 104

    7 Sravni Friedman, Milton i Rose, Sloboda izbora, Global book, Novi Sad, 1996., str. 201-207 15 U Kaliforniji npr., saveznoj državi teško pogođenoj fiskalnim problemima i smanjenim izdvajanjima za visoko obrazovanje, javni sustav University of California (UC, među poznatijim kampusima su UCLA i Berkeley) je podigao školarine za prosječno 50 posto u samo tri godine, dok je drugi javni sustav California State University (CSU) u istom razdoblju poskupio svoje usluge za 47 posto. Sravni One State, Two Systems, eTh Economist, 11. 8. 2012., str. 32. Trenutačna je školarina na UC-u 13.218 dolara, dok je još nedavno 2005. g. iznosila 6.312 dolara (na kraju 1970-ih godina školarina je iznosila oko 500 dolara). Nedavno je obznanjen plan da se školarine povećaju za dodatnih 81 posto do 2015. godine. Prema tom planu školarine bi ak. god. 2015./16. iznosile 23.000 dolara. Sravni Nathan Brown: Pet teza o privatizaciji i borbi na Sveučilištu u Kaliforniji, dostupno na http://www. slobodnifilozofski.com/2011/12/nathan-brown-pet-teza-o-privatizaciji-i.html, pristup 20. 12. 2011.

    16 U posljednjih desetak godina broj upisanih studenata na profitne koledže narastao je za 225 posto, daleko iznad porasta upisanih u javne visokoobrazovne institucije. Sravni Alan Nasser i Kelly Norman: Mjehur studentskih dugova zbog kredita - Prokletstvo prve američke generacije zahvaćene mjerama štednje, dostupno na http://www.slobodnifilozofski.com/2011/11/alan-nasser-ikelly-norman-prokletstvo.html, pristup 15. 12. 2011. Širenje i jačanje privatne industrije visokog obrazovanja dobro oslikava primjer kalifornijskog privatnog sustava visokoobrazovnih ustanova University of Southern California (USC). Ovaj sustav danas zapošljava 22.000 ljudi, a to ga čini najvećim pojedinačnim privatnim poslodavcem (!) u Los Angelesu. Ovaj tipični predstavnik američke industrije privatnog visokog obrazovanja uskoro namjerava zaposliti dodatnih 12.000 zaposlenika nakon što se dovrši novi svjetlucavi kompleks studentskih kuća i trgovina. Sravni One State, Two Systems, eTh Economist, 11. 8. 2012., str. 33

    17 Medijanski dohodak američkih kućanstava je 2010. godine niži - iznosi 49.445 dolara - od onoga iz 1997. godine (50.123 dolara)!. Kroz tridesetogodišnje razdoblje 1980.-2010. medijanski dohodak kućanstva je suštinski stagnirao budući da je godišnje rastao tek po stopi od 0,36 posto. Sravni kao pod 19, str. 296 S obzirom na to da je prosječna stopa gospodarskog rasta u istom razdoblju bila znatno viša, može se zaključiti da je raspodjela dohotka u SAD-u snažno i rastuće nejednaka. Paul Krugman je izračunao da se vrijednost proizvoda koju prosječni radnik proizvede u jednom satu (prilagođeno za inflaciju) povećala za gotovo 50 posto od 1973. godine. «Zahvaljujući» koncentraciji dohotka kod malobrojne manjine, izgleda da je obični Amerikanac vrlo malo ili nimalo sudjelovao u raspodjeli koristi od rasta produktivnosti. Sravni Krugman, P., Savjest liberala, Algoritam, Zagreb, 2010., str. 119

    18 Sravni The College-Cost Calamity, eTh Economist, August 4th 2012, str. 51

    19 Sravni Stiglitz, Joseph E., The Price of Inequality: How Today's Divided Society Endangers Our Future, W. W. Norton and Company, New York, 2012., str. 95. U Velikoj Britaniji prosječni student nakon završetka petogodišnjeg studija ima dug od otprilike 37.000 funti. Studentski dug u Engleskoj je samo tijekom 2009. godine povećan za 10 posto, a u Sjevernoj Irskoj i Walesu za 30 posto (u Škotskoj studenti ne plaćaju školarine i ne moraju vraćati potpore). Sravni Milat, A., Visoko obrazovanje u Velikoj Britaniji, Zarez, br. 295/2010. U kanadskoj pokrajini Quebec dvije trećine studenata diplomira s dugovima, a prosječni dug iznosi 15.000 američkih dolara. Sravni Roberts, W. C., Čemu nas Quebec može poučiti?, Zarez, br. 338-39/2012. U Finskoj 39 posto diplomanata ima dug čiji je prosječni iznos iznad 6.000 dolara. U Švedskoj 83 posto studenata odlazi sa sveučilišta s dugom koji u prosjeku iznosi 20.590 dolara. Sravni Milat, Andrea, Studentski krediti u Europi, http://www.diploma.hr/nov. php?n=Studentski_krediti_u_Europi&p=60, pristup 20. 2. 2012.

    20 Na profitnim koledžima studenti imaju prosječno 45 posto veći dug nego na neprofitnim i javnim obrazovnim ustanovama. Uz profitne koledže se također veže 50 posto loših studentskih zajmova, premda na njima studira tek oko 13 posto američkih studenata. Sravni Stiglitz, Joseph E., The Price of Inequality: How Today's Divided Society Endangers Our Future, W. W. Norton and Company, New York, 2012., str. 338, 370

  • Metrics
Share - Bookmark