Češnjak (Allium sativum L.)postaje sve značajnija povrćarska kultura jer posjeduje značajna antioksidativna svojstva. Nadalje, češnjak je sastavni dio važnih autohtonih tradicionalnih hrvatskih proizvoda. Većina češnjaka koja se kod nas konzumira u svježem stanju ili prerađuje podrijetlom je iz uvoza. Godišnje se uvozi oko 2000 tona češnjaka, a čest je slučaj nekontroliranog uvoza sadnog materijala iz susjednih država te proizvodnja i distribucija istog pod imenom domaćeg češnjaka.Kontinentalna Hrvatska je pogodna za proizvodnju češnjaka, a pogotovo lokalnih domaćih ozimih ekotipova koji se dobro i dugo skladište te imaju visoke prinose lukovice. Međutim, za dovoljno brzi rast i širenje proizvodnje domaćeg češnjaka potrebno je stvoriti dovoljno sadnog materijala u kratkom vremenskom periodu što je moguće in vitro umnožavanjem sadnog materijala. Taj način osigurava vrlo brzu multiplikaciju genetski identičnog kao i bez-virusnog sadnog materijala što je osnova moderne proizvodnje.Također, ovo istraživanje od 2012. do 2014. godine bavilo se utvrđivanjem najpovoljnije tehnologije uzgoja češnjaka iz takvog i klasičnog sadnog materijala na dvijema lokacijama u ovisnosti o analizi tla. U ovisnosti o faktorima istraživanja, među kojima je i više lokalnih ekotipova češnjaka, utvrila se i antioksidativna aktivnost, sadržaj fenolnih spojeva i askorbinske kiseline koji utječu povoljno na ljudsko zdravlje. Posljedično, na lokacijama kontinentalne Hrvatske u vrlo kratkom periodu moguće je dobiti kvalitetan češnjak visokih nutritivnih vrijednosti i dugog vijeka skladištenja, što nije slučaj kod uvoznog češnjaka. Takav način proizvodnje rezultirati će povećanjem kvalitete i konkurentnosti domaće proizvodnje postizanjem samodostatnosti i povećanjem izvoza domaćeg češnjaka. Na kraju, dovoljne količne domaćeg češnjaka za preradu osigurati će lakše brendiranje tradicionalnih proizvoda i njihovu prepoznatljivost.