Autor razmatra okolnosti u kojima je planiran, pokrenut i izveden pohod kojim je Karlo Robert prebačen s juga Italije na istočnu obalu Jadrana, kako bi odatle krenuo u ostvarivanje svoga nasljednog prava na krunu sv. Stjepana i prijestol Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Nasuprot uvriježenim stajalištima dosadašnje historiografije, autor zastupa tezu da je pohod organiziran ne s ciljem da Karlo doista ostvari to svoje pravo, već s nakanom da ga se ukloni iz Napulja, gdje je zbog prava nasljeđa tamošnje krune predstavljao potencijalni izvor političkih prijepora i sukoba. Argumente za takvo stajalište autor nalazi u raščlambi svih okolnosti pohoda, kao i u pogledima suvremenika na njega koji su dostupni u sačuvanome materijalu vrela. K tomu autor razmatra razloge koji su u prvim godinama 14. stoljeća stvorili posve novu političku situaciju u kojoj je Karlo Robert iznenada došao u situaciju da može stvarno realizirati svoje potencijalno nasljedno pravo na kraljevski položaj.