ALCUNE QUESTIONI RELATIVE AI RAPPORTI PATRIMONIALI TRA CONIUGI NEI DIRITTI DI FAMIGLIA CROATO ED ITALIANO
- Published: 01 Jan 2019 Journal: Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, volume 40, issue 1 (issn: 1330-349X, eissn: 1846-8314,
Copyright policy)
- Publisher: Faculty of Law University of Rijeka
- Country: Italy
- University of Rijeka Croatia
- University of Camerino Italy
- Funder: European Commission (EC)
- Project Code: 842429
- Funding stream: H2020 | ERC | ERC-POC
13 Korać Graovac, A., op. cit., str. 502-503.
14 Misli se na čl. 177. codice civilea.
15 U tom pogledu valja spomenuti da je davno obiteljski zakonodavac zamijenio pojam „braka“ s pojmom „bračna zajednica“. Preciznije, čl. 271. Zakona o braku i porodičnim odnosima, NN, br. 11/1978, 27/1978, 45/1989 i 59/1990 zamjenjuje se pojam brak s bračnom zajednicom. V. Mladenović, M., Porodično pravo, knjiga II, Beograd, Privredna štampa, 1981., str. 648, koji doslovno stiče da „pod brakom se smatra samo 'živi' brak, onaj koji de facto postoji, a ne samo formalno“. Nadalje, upućuje se na Prokop, A., Komentar osnovnom zakonu o braku, I, Zagreb, 1959., str. 28. Autorica ističe kako se već za vrijeme primjene Osnovnog zakona o braku, Službeni list FNRJ, br. 29/1946, kad se u članku 10. navodio „brak“, a ne kasniji termini „bračna zajednica“, razvijala sudska praksa kojom se više nije vidjela u toj odredbi svrha stjecanja zajedničke imovine ako to nije bila istinska stečevina bračne zajednice.
16 Potrebno je pojasniti da nije svaki prekid bračne zajednice nužno takve prirode da obilježava kraj bračnog odnosa. Kao što je jasno isticala prof. Prokop, „drugačija je situacija ako bračni drugovi samo privremeno odvojeno žive, a da uopće nije došlo do poremećenosti bračnih odnosa“. „Tada ustvari nema prekida bračne zajednice (…)“. Doslovno preuzeto, loc. cit.
17 U sudskoj se praksi jasno potvrđuje djelovanje ove neoborive presumpcije. U tom pogledu izdvajamo među ostalim: Županijski sud u Splitu, Gž Ob-97/16, od 15.IX.2016.
18 Usp. Korać Graovac, A., op. cit., str. 503.
19 Obiteljski zakon, NN, br. 162/1998. počeo se primjenjivati 1. srpnja 1999., tako da je u razdoblju između njegova stupanja na snagu i primjene postala određena vacatio legis koja je bila predmetom više tumačenja u literaturi. Usp. Hrabar, D., Retroaktivnost i stečena prava prema obiteljskom pravu, Hrvatska pravna revija, 5/2005, str. 38-46. Kačer, H., Jedna dvojba glede primjene ObZ ili imaju li odredbe ObZ o bračnoj stečevini povratni učinak, Pravo i porezi, 12, 1999., god. 8., str. 26-32. O ranijem zakonskom uređenju imovinskih odnosa bračnih drugova upućuje se na: Hrabar, D., Režim stjecanja i diobe imovine bračnih drugova u hrvatskom i poredbenom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 44, 3/1994, str. 235-252.
20 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, NN, br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014. Više o svemu u: Belaj, V., Stjecanje imovine (vlasništva) u bračnoj i izvanbračnoj zajednici, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 26, 1/2005, str. 346.; Klarić, P., Vedriš, M., Građansko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2008., str. 247. Također v. Hrabar, D., Status imovine bračnih drugova - neka pitanja i dvojbe, Godišnjak 9, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Organizator, Zagreb, 2002., str. 46.
21 Hrabar, D., Status imovine…, cit., str. 49.
22 Obiteljski zakon, NN, br. 75/2014, 83/2014, 05/2015.
23 Zakon o zemljišnim knjigama, NN, br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 114/2001, 100/2004, 107/2007, 152/2008, 126/2010, 55/2013, 60/2013, 108/2017.
24 V. odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske od 13. listopada 2004., posl. broj U-III-493/2002. (NN, br. 150/2004.), ali i odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske od 14. lipnja 2011., posl. broj U-III-103/2008. Nadalje, odluku Vrhovnog suda od 23. travnja 1997., posl. broj Rev 2772/95 te odluku Vrhovnog suda od 19. listopada 2005., posl. br. Rev 142/2004. Recentno, v. odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. listopada 2013., posl. broj Rev 1867/12-2. Također, v. Županijski sud u Splitu, Gž Ob-97/16, od 15.IX.2016.; Županijski sud u Varaždinu, Gž Ovr-236/17-5, od 27.5.2017. U literaturi ex plurimis izdvajamo: Crnić, J., Končić, A., Utjecaj propisa o bračnoj stečevini te učincima izvanbračne zajednice na povjerenje u zemljišne knjige, Informator, br. 5487-5488, Zagreb, 7. i 11. listopada 2006., str. 1-9.; Kačer, H., (Izvan)bračna stečevina i zemljišne knjige - neka pitanja i dvojbe, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 55, 3-4/2005, str. 1037-1074.; Radolović, A., Načelo povjerenja (pouzdanja) u zemljišnu knjigu i raspolaganje bračnom stečevinom - kritički prikaz i analiza recentne prakse u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji, Hrvatska pravna revija, 5/2005, str. 61-66.
25 Čl. 54. Zakona o zemljišnim knjigama.
26 Belaj, V., op. cit., str., 356; Korać Graovac, A., op. cit., 514. čl. 259., Obiteljski zakon, NN, br. 162/1998.; čl. 255. Obiteljskog zakona, NN, br. 116/2003., 17/2004., 136/2004., 107/2007., 57/2011., 61/2011., 25/2013., 05/2015.; čl. 40. Obiteljski zakon, NN, br. 75/2014., 83/2014., 05/2015.
27 Loc. cit.; Patti, S., Cubeddu, M. G., Introduzione al diritto della famiglia in Europa, Milano, Giuffrè, 2008., str. 197.