Actions
  • shareshare
  • link
  • cite
  • add
add
Publication . Other literature type . 2004

Geohemijske i geotektonske karakteristike tercijarnih vulkanskih stijena centralne Bosne

Salkić, Zehra; Lugović, Boško; Trubelja, Fabijan; Salihović, Senaid;
Closed Access   Bosnian  
Published: 01 Jan 2004
Country: Croatia
Abstract
Vulkanske stijene andezitsko-dacitne asocijacije rasprostranjene su u centralnoj Bosni u području Maglaja i u sjeveroistočnoj Bosni u području Srebrenice. Pojave pripadaju vulkanskoj formaciji šošonitnih i visoko-kalijskih kalcijsko-alkalijskih stijena oligocenske starosti, izdvojenoj unutar tercijarnih formacija magmatskih stijena koje su sukcesivno nastajale između 55 i 29 Ma povezano sa dinamikom kolizije afričke i euroazijske kontinentalne ploče u dinaridskom segmentu. Nastavak kolizijske zone na zapadu prepoznaje se, na temelju sličnih formacija i starosti, u području Periadriatskog lineamenta u Alpama i na jugu u Helenidima. Stijene ove formacije najviše su zastupljene u suturnoj Savsko-Vardarskoj zoni (SVZ), i u manjoj mjeri u susjednim tektonostratigrafskim jedinicama, a prostorno su udružene sa granitoidima približno iste starosti. Smatra se da je magmatska aktivnost postkolizijska i da je uzrokovana prijelazom iz kompresijskog režima tokom eocena u transpresijsko-transtenzijsku tektonsku fazu početkom oligocena (Pamić i Balen, 2001). U radu dati su preliminarni rezultati geohemijskih istraživanja tercijarnih vulkanskih stijena s lokaliteta u okolini Kolića i Nemile, Maglaja i Teslića u centralnoj Bosni i pokušao se izvesti zaključak o geotektonskom režimu erupcija. Tercijarne vulkanske stijene centralne Bosne nalaze se južno od SVZ, unutar Dinaridske ofiolitne zone, kao samostalne mase čija površina rijetko prelazi 1 km2. Proboji pretežno dacitskih lava bili su predisponirani rasjedima unutar stijena ofiolitskog kompleksa i asociranih sedimentnih stijena. Najčešće se javljaju uz kontakte različitih članova jurske vulkanogeno-sedimentne formacije i duž njenog kontakta sa gornjojurskim-donjokrednim sedimentnim formacijama (Ofiolitna zona Dinarida). Za analizu odabrano je 11 uzoraka koji su reprezentativni za sva tri lokaliteta. Uzorci stijena su relativno svježi izuzev uzorka sa lokacije Bijela ploča koji je u alteriran u agregat kaolinita, amorfnog SiO2, dolomita i klorita. Stijene imaju holokristalastu porfirsku strukturu sa fenokristalima plagioklasa, sanidina, kvarca, biotita, podređeno amfibola i izuzetno rijetko ortopiroksena (vjerovatno hiperstena). U matriksu su, osim hiperstena, zastupljeni istovrsni minerali uz akcesorni apatit, cirkon, rutil i magnetit. Kvarc ima reakcijski rub i vjerojatno je ksenokristal. Hemijske analize glavnih elemenata urađene su metodom XRF. Elementi u tragovima, uključivši važne dijagnostičke elemente (Th, U, Ta, Nb, Hf) i elementi rijetkih zemalja (REE) urađeni su metodom ICP-MS. Klasifikacija i nomenklatura tercijarnih vulkanskih stijena centralne Bosne izvršena je prema sadržaju oksida glavnih elemenata. Prema odnosu sadržaja ukupnih alkalija i SiO2 (TAS dijagram ; Le Bas et al., 1992) analizirane stijene su daciti i samo se uzorak iz kamenoloma Jandrošac izdvaja kao andezit. Na K2O-SiO2 dijagramu (Peccerillo i Taylor, 1976) svi uzorci su daciti i pripadaju seriji visoko-kalijskih kalcijsko-alkalijskih stijena. Zaključno, analizirane vulkanske stijene su visoko-kalijski varijeteti dacita, izuzetno andezita i prema ovim podacima ne vidi se pripadnost šošonitnoj seriji stijena. Varijacije glavnih elemenata u odnosu na porast sadržaja SiO2 pokazuju jasne diferencijacijske redove sa porastom sadržaja K2O i Na2O i smanjenjem sadržaja TiO2, FeO*, MgO i CaO. Elementi u tragovima Cs, Rb, Ba i Pb pokazuju pozitivnu korelaciju, a elementi Hf, V, Cr, Co i Ni imaju negativnu korelaciju sa sadržajem SiO2. S obzirom na uski raspon sadržaja SiO2 (60, 21 - 65, 51 %) ovakve varijacije su tipične za evoluirano magmatsko tijelo. Odnos elemenata u tragovima prikazan je u spider-dijagramima, gdje su njihove vrijednosti normalizirane prema sadržaju u primitivnom plaštu (Hoffmann, 1988). Na ovim dijagramima ispitivane stijene pokazuju obogaćenje litofilnim elementima velikog ionskog radijusa (LILE) u odnosu na elemente visokog ionskog potencijala (HFSE) i imaju istaknute negativne anomalije HFS elemenata para Ta-Nb, P i Ti, te pozitivne anomalije LIL elemenata U i Pb i u manjoj mjeri La i Sr. Ovakva geokemijska obilježja karakteristična su za magmatske stijene koje nastaju u zonama subdukcije ili kolizije kontinentalnih ploča. Normalizacija sadržaja REE je izvršena prema sadržaju u hondritu (Boyton, 1984). Kriva relativne koncentracije REE pokazuje jako obogaćenje lakim REE u odnosu na teške REE sa (La/Yb)n između 21, 4 i 33, 4 tipično za vulkanske stijene nastale u subdukcijsko-kolizijskom režimu. Dio krive od Sm do Yb sa (Sm/Yb)n od 4, 75 do 6, 30 ukazuje na obogaćenje srednje teških REE što isključuje frakcionaciju amfibola. Sve stijene imaju malu negativnu Eu-anomaliju (Eu/Eu*=0, 85-0, 89) što dokazuje da frakcionacija plagioklasa nije igrala značajnu ulogu u genezi dacita. Subdukcijske karakteristike pokazuju se za sve uzorke u geohemijskim dijagramima koji se koriste za diskriminaciju visoko-kalijskih vulkanskih stijena i stijena šošonitne serije prema geotektonskom položaju erupcija (Müller et al., 1992). Diskriminacijska polja se baziraju na odnosima imobilnih elemenata u vulkanskim stijenama jasno određenog tektonskog položaja. U dijagramu TiO2/Al2O3-Zr/Al2O3 sve vulkanske stijene centralne Bosne nalaze se u polju koje zajednički definiraju kalijske stijene vulkanskih lukova u postkolizijskim geotektonskim sredinama (PAP) odnosno lukova na rubovima kontinenata (CAP). Položaji erupcija unutar ploče litosfere ili unutar oceanskog područja mogu se pouzdano isključiti. Dijagrami Ce/P2O5-Zr/TiO2 i Nb*50-Zr*3-Ce/P2O5 geokemijski diskriminiraju PAP i CAP vulkanske stijene. Sve analizirane stijene leže u polju stijena iz vulkanskih lukova na rubovima kontinenata (Andski tip subdukcije). Neslaganje geokemijskih i terenskih podataka o geotektonskom položaju erupcija može se objasniti različitim sastavom plašta u Dinaridskoj ofiolitnoj zoni i Savsko-Vardarskoj zoni. Plašt iz kojeg su derivirane oligocenske vulkanske stijene centralne Bosne vjerojatno nosi kratonizirane orogenetske karakteristike sa relativno manjim intenzitetom metasomatskog obogaćenja tokom subdukcije mezozojske oceanske litosfere.
Subjects

daciti; andeziti; Maglaj; Teslić; Kolići; geohemija; geotektonika