Pelinolisni limundžik, limundžik, ambrozija, partizanka, Krausova trava ili fazanuša (Ambrosia artemisiifolia L.) je biljka sjevernoameričkog podrijetla. Pripada porodici Asteraceae (Compositae), koljenu Ambrosiacea, rodu Ambrosia, koji obuhvaća 35 vrsta. U Hrvatskoj su poznate samo dvije vrste. Uz limundžik u priobalju još je poznata vrsta A. maritima. U Europi je prvi put zamijećena 1860. godine na području doline rijeke Loare i u Njemačkoj na području Brandeburga. Na prostorima bivše Jugoslavije zamijećena je 1935. godine na imanju izvjesnog seljaka Krausa u Osojcima kod Dervente. Otud i naziv Krausova trava. U Hrvatskoj ju se prvi put 1940. godine kao nečistoću u sjemenu crvene djeteline podrijetlom iz Podravine zamijetio prof. dr. J. Kovačević. Ovo ukazuje na činjenicu da je na našim područjima bila prisutna i prije tog nalaza. Limundžik je jednogodišnja biljka 20-90 (120) cm visine. Stabljika je uspravno tupa četverouglasta, osuta dlakama ili glatka, u gornjem dijelu granata tako da tvori grm. Listovi su najčešće nasuprotno poredani po stabljici. S gornje strane su tamnije zeleni, a s donje sivozeleni i osuti dlakama, perasti s 2-3 režnja. Vrsta je podložna varijabilnosti koja se ogleda u veličini biljke, režnjevima listova, obliku cvjetova, stupnju pokrivenosti dlačicama, pa čak i u boji stabljike i listova. Muške glavice poluloptaste, na kratkim drškama, viseće, 4-5 mm širine, u gustim terminalnim cvastima. Ženske glavice smješteme su u pazuhu gornjih listova ispod muških. Cvjetovi muških glavica su svijetložuti, 10-15 u glavici s karakterističnim šiljatim režnjevima. Ženski cvjetovi pojedinačni su manje zastupljeni, a sjeme je žutosmeđe. Kilogram sadrži 500.000 sjemenki. Limundžik je toploljubiva biljka dugog dana. Nicanje započinje već krajem ožujka i niče tijekom cijelog ljeta. Vegetativni period traje od 150-170 dana. Zakorovljuje sve okopavine naročito: kukuruz, soju, suncokret. šećernu repu, duhan, krumpir i mnoge povrtne kulture. Javlja se uz putove, kanale, željezničke pruge, uz i u ekonomskim dvorištima, u gradovima po zapuštenim vrtovima na gradilištima i općenito tamo gdje se prekopava tlo. Danas je na području R. Hrvatske raširena gotovo posvuda. Ipak je najviše ima u kontinentalnom dijelu, naročito između Save i Drave. Mjere borbe protiv širenja limundžika moraju se provoditi. U Hrvatskoj je donijeta naredba prema kojoj svi posjednici zemljišta moraju u tri navrata tijekom godine suzbiti ambroziju na svom području. U tekstu se navode herbicidi za totalno i selektivno suzbijanje ambrozije u kukuruzu, soji krumpiru i šećernoj repi.