Feminizam je, u suvremenom svijetu, postao prilično prostituiran pojam kojim se različito koriste razne skupine društva. Dok se, kroz povijest, pod okriljem feminizma društvo razvijalo, a status žene u društvu značajno unaprijedio, termin feminizam danas nerijetko vuče negativne konotacije. Neki od razloga animoziteta prema feminizmu su sljedeći: feminističko propitkivanje trenutnog društvenog poretka i struktura, postojeće patrijarhalno društvo koje želi održati status quo te nerijetko i sami korijen riječi „femina“, što prema latinskom jeziku znači „žena“ i kao takvo isključuje muškarce te se percipira kao „protiv muškaraca“. Ipak, autorica rada drži da je glavna ideja i cilj feminizma - društvena, politička i ekonomska ravnopravnost spolova odnosno izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca – temelj pravednog i prosperirajućeg društva. Potrebno je proširivati narativ u kojem se koristi terminologija feminizma i nastaviti razvijati feministički koncept kroz ideologiju, politiku i aktivizam. Jedan od rezultata takvih napora je feministička vanjska politika kao moderni koncept na suvremenoj globalnoj pozornici. Zanimljivost i razlog odabira teme feminističke vanjske politike leži u njenoj aktualnosti, kao i njenoj srži koja podrazumijeva naglasak na suradnji i miroljubivom rješavanju sukoba što je suprotno važećoj paradigmi međunarodnih odnosa u kojoj je glavni motiv svih aktera moć do koje se primarno dolazi silom. Švedska je izabrana kao primjer jer je prva najavila i definirala takvu politiku te započela različite aktivnosti i kampanje aktivnog zalaganja za jednaka prava žena i muškaraca u cijelom svijetu. Takav pristup utjecao je na druge zemlje poput Kanade i Nizozemske čiji će se primjeri spomenuti u radu.