• Publicationsclose
• Research dataclose
• 2013-2022close
• Open Access close
• Other literature type close
• HR close
• Croatian close
• DARIAH EU close

U sklopu Projekta Hrvatski iseljenički tisak (u daljnjem tekstu Projekt HIT), Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, digitaliziraju se publikacije hrvatskih iseljenika, zasad, iz Australije i Novoga Zelanda. U tom je smislu neobično važna i suradnja s hrvatskim iseljeničkim zajednicama u navedenim zemljama jer se za publikacije koje nisu izvan autorskog prava, u sklopu Projekta HIT, prikupljaju dozvole autora ili nasljednika. Suradnja s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i s hrvatskim iseljenicima urodila je s 19 digitaliziranih publikacija do veljače 2022. godine. U izlaganju će se prikazati digitalizirane publikacije prema bibliografskim značajkama koje će se, potom, usporediti s bibliografskim značajkama publikacija popisanih u bibliografijama čija je izradba u softveru Koha sastavni dio Projekta HIT. Temeljem iznesene analize, izložit će se spoznaje o budućim izazovima te budućem tijeku digitalizacije publikacija hrvatskih iseljenika iz Australije i Novoga Zelanda.

U povodu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabrana je kao knjižnica mjeseca u zajednici Europske knjižnice, koja obuhvaća 48 nacionalnih i brojne europske znanstvene knjižnice. Europska knjižnica (The European Library) besplatna je online usluga utemeljena 2005. godine, kada joj se među prvim knjižnicama pridružila i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, radi objedinjavanja zbirki i kataloga europskih nacionalnih i znanstvenih knjižnica, odnosno stvaranja skupnoga kataloga europske kulturne baštine, kao i pronalaženja i dohvaćanja više od 200 milijuna izvora te pružanja pristupa digitaliziranoj građi iz fondova knjižnica zemalja članica.

11. sastanak Međunarodnoga centra za arhivska istraživanja, APEx-Building Infrastructures for Archives in a Digital World, 25-28. lipnja 2013.12. sastanak, Madrid, Španjolska, 25-26. studenog 2013.

Knjižnica Etnografskoga muzeja je specijalna muzejska knjižnica, koja je, kao i većina specijalnih i muzejskih knjižnica, poluotvorenoga tipa i prvenstveno namijenjena djelatnicima Muzeja: kustosima, restauratorima i preparatorima. Formirana ubrzo nakon osnivanja muzeja, rasla je zajedno s muzejskim fundusom. U radu se opisuje njezina povijest, važniji fond i obrada građe te iznose neki problemi.

The field of digital humanities, a convergence of humanities and computer sciences, has recently become a growing focus of interest. The aim of this paper is to present basic concepts of digital humanities as they relate to music and musicology, as well as the term digital musicology, in order to encourage in Croatia a greater use of the new possibilities of research provided by this field. Based on A Companion to Digital Humanities (chapter Music by I. Fujinaga and S. Forscher Weiss), this overview includes the following subjects: notation software and optical music recognition (OMR); MIDI and MP3 as technical standards; databases; computer applications for music scholars; and music information retrieval (MIR) systems. For each subject, some basic sources and materials are offered and some (more or less) current activities and projects are presented, with special consideration of Croatian perspectives. Cilj je ovoga članka predstaviti osnovne pojmove digitalne humanistike u vezi s glazbom i muzikologijom, kao i pojam digitalne muzikologije, kako bi se potaknulo korištenje novih istraživačkih mogućnosti koje ovo područje nudi. U pregled su uključena sljedeća područja: programi za pisanje nota, uključujući optičko prepoznavanje glazbenih zapisa; tehnički standardi MIDI i MP3; baze podataka; računalne aplikacije za istraživanje glazbe; te sustavi za pristupanje podacima o glazbi. Za svako područje ponuđeni su osnovni izvori i materijali te su predstavljene neke od aktualnih aktivnosti i projekata.

Thanks to numerous innovative technologies and methods, the Information Age has brought new challenges, but also new opportunities, to the cultural and scientific sector, for both the development and the presentation of its primary activities. More importantly, it paved the way for new networking possibilities through inter-institutional and multidisciplinary collaborative projects, based on linking together analogous needs, efforts, and ideas. The goal of this paper is to present and examine the opportunities for cooperation in a virtual environment between related institutions, gathered around a common project involving the development of a collaborative portal about eminent and meritorious persons. We shall present the project through three basic phases of development: the inception of the idea and the launching of the national pilot project ‘Znameniti i zaslužni Hrvati’ (Eminent Croats) that resulted in the creation of the portal Znameniti.hr; the one-year European project funded by the DARIAH–ERIC consortium that enabled the establishment of regional cooperation and the creating of the portal EminentPeople.eu; and the preparation of a new international project considering the European perspectives of this portal. Kulturnom i znanstvenom sektoru informacijsko je doba donijelo nove izazove, ali i nove mogućnosti, kako za razvoj tako i za prezentaciju svojih primarnih djelatnosti, zahvaljujući brojnim inovativnim tehnologijama i metodama. Još važnije, otvorilo im je nove mogućnosti umrežavanja putem međuinstitucionalnih i multidisciplinarnih suradničkih projekata, temeljenih na povezivanju istovrsnih potreba, napora i ideja. Cilj je ovoga rada predstaviti i problematizirati mogućnosti suradnje u virtualnom okruženju između srodnih ustanova, okupljenih oko zajedničkoga projekta razvoja suradničkoga portala tematski vezanoga uz znamenite i zaslužne osobe. Projekt ćemo predstaviti kroz njegove tri temeljne razvojne faze: od samoga začetka ideje i pokretanja nacionalnoga pilot-projekta Znameniti i zaslužni Hrvati koji je rezultirao stvaranjem portala Znameniti.hr, preko jednogodišnjega europskog projekta koji je financirao konzorcij DARIAH-ERIC, omogućivši uspostavu regionalne suradnje i kreiranja portala na domeni EminentPeople.eu, do pripreme novoga međunarodnog projekta kroz razmatranja europske perspektive ovoga portala.

Otvoreni istraživački podatci i otvorena znanost u području arheologije značajni su činitelji znanstveno-istraživačke infrastrukture te se mogu uporabitiza poduzimanje različitih znanstvenih istraživanja u svrhu ostvarenja novih spoznaja i dobrobiti. Za objavu, pretraživanje i pristup otvorenim istraživačkim podatcima važne su metapodatkovne sheme. U Hrvatskoj, otvoreni istraživački podatci u području arheologije i pripadajuće metapodatkovne sheme neistraženo su područje. Cilj ovog rada bio je istražiti i utvrditi važne metapodatkovne elemente u području arheologije u kontekstu otvorene znanosti, razviti konkretni aplikacijski profil te utvrditi njegovu korisnost za širi krug korisnika. U okviru teoretskog dijela istraženi su i definirani osnovni pojmovi. Nadalje analizirani su i sintetizirani tijek i dosezi u razvoju otvorenosti, životni ciklusa podataka, dijeljenje i ponovna uporaba podataka. Za područje arheologije opisani su digitalno okruženje i njegovičinitelji. Utvrđene su značajne metapodatkovne sheme i pripadajući entiteti. Formulirani su bitni činitelji pretraživanja, prepoznatljivosti i jednoznačnosti u digitalnom okruženju. Pregledom znanstvenih istraživanja utvrđeni su bitni metapodatkovni elementi. Njih su vrjednovali stručnjaci iz arheologije i to korištenjem Delphi metode te primjenom metrike za ostvarenje konsenzusa. Aplikacijski profil je izrađen na temelju definiranih funkcionalnih zahtjeva, modeliranjem domene, utvrđivanjem entiteta, njihove povezanosti i pripadajućih metapodatkovnih elemenata. Trajni identifikator za aplikacijski profil utvrđen je temeljem definiranih elemenata usporedbe i analizom njihovog ispunjavanja. Provjera aplikacijskog profila i istraživačkih baza podataka provedena je usporedbom elemenata i atributa. Korisnička percepcija aplikacijskog profila istražena je na dvije korisničke skupine (studenti/ce preddiplomskog i diplomskog studija). Za ovaj dio istraživanja bitne su digitalne kompetencije korisničke skupine koje su definirane povezivanjem funkcionalnih zahtjeva aplikacijskog profila i digitalnih kompetencija metodološkog okvira DigComp. Nadalje, korisnička percepcija aplikacijskog profila je istražena pomoću identifikacije važnih elemenata za pretraživanje i ponovnu uporabu, prosudbom važnosti postojećih elemenata aplikacijskog profila i odabirom metapodatkovnih elemenata u okviru stvarnih situacija za poduzimanje generičkih zadataka. Provedenim istraživanjem za područje arheologije u kontekstu otvorenosti i otvorenih istraživačkih podataka utvrđeno je 16 bitnih entiteta, s 283 elementa. Za potrebe opisivanja, pretraživanja i ponovne uporabe digitalnih objekta od strane stručnjaka u području postignut je konsenzus kod 30 elemenata. Aplikacijski profil dizajniran je s 31 elementomte opisan XML Schemom i dokumentom. Prepoznatljivost i jednoznačnost arheološkog entiteta putem aplikacijskog profila ostvarena je temeljem jedinstvenog identifikatora. Provedena analiza ukazuje da je najprikladniji trajni identifikator DOI. Postojeće istraživačke baza podataka sadrže pojedine elemente aplikacijskog profila, međutim putem njih nije moguće napraviti cjelovito odlučivanje o uporabljivosti za nova istraživanja. Digitalne kompetencije korisničkih skupina koje su sudjelovale u istraživanju su niže u odnosu na razinu definiranu za njihov stupanj obrazovanja. Utvrđena je razlika u vrsti digitalnih kompetencija koje posjeduju, a elemente aplikacijskog profila povezuju uz generičke zadatke pronalazak i identifikacija.