• Publicationsclose
• Research dataclose
• 2013-2022close
• HR close
• Croatian close
• DARIAH EU close

U sklopu Projekta Hrvatski iseljenički tisak (u daljnjem tekstu Projekt HIT), Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, digitaliziraju se publikacije hrvatskih iseljenika, zasad, iz Australije i Novoga Zelanda. U tom je smislu neobično važna i suradnja s hrvatskim iseljeničkim zajednicama u navedenim zemljama jer se za publikacije koje nisu izvan autorskog prava, u sklopu Projekta HIT, prikupljaju dozvole autora ili nasljednika. Suradnja s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i s hrvatskim iseljenicima urodila je s 19 digitaliziranih publikacija do veljače 2022. godine. U izlaganju će se prikazati digitalizirane publikacije prema bibliografskim značajkama koje će se, potom, usporediti s bibliografskim značajkama publikacija popisanih u bibliografijama čija je izradba u softveru Koha sastavni dio Projekta HIT. Temeljem iznesene analize, izložit će se spoznaje o budućim izazovima te budućem tijeku digitalizacije publikacija hrvatskih iseljenika iz Australije i Novoga Zelanda.

DARIAH, the Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities, is a large user community that gathers scientists across Europe from the research field of the Arts and Humanities (A). The aim of DARIAH is to enhance and support digitally-enabled research and teaching across the Arts and Humanities in Europe. The objective of DARIAH is to develop, maintain and operate a research infrastructure for ICT-based research practices. The DARIAH infrastructure aims to become a fully connected and effective network of tools, information, people and methodologies for investigating, exploring and supporting research across the broad spectrum of the Digital Humanities. To achieve this goal, a significant amount of effort has to be devoted to the improvement of the current infrastructure. A part of this effort is the EGI-DARIAH Competence Centre (EGI-DARIAH CC), established within the EGI-Engage Horizon2020 project. The EGI-DARIAH CC aims at bridging the gap between the DARIAH user community and the European e-Infrastructure, mainly those provided by the EGI community. To achieve this goal, EGI-DARIAH CC focuses on strengthening the collaboration between the DARIAH user community and EGI by deploying A applications in the EGI Federated cloud and increasing the number of e-Science services and applications, as well as raising awareness of A researchers about the advantages and benefits of e-Infrastructure by providing end-user support and organizing training events. Considering that the DARIAH community, as well as the general A research public, is very specific in their requirements and needs on e-Infrastructure, one of the first actions of the EGI DARIAH CC was to collect all relevant information about the DARIAH research requirements. The collection of the required information was conducted via a comprehensive web-based survey. The aim of this survey was to collect feedback from DARIAH end-users, application/service providers and developers on their knowledge and background on e-Infrastructure (e.g. computational and storage resources, user-support services, authentication policies, etc.), on how research data (information) are shared and accessed, about AAI requirements, what services and application researchers are using in their research and what are their characteristics, etc. Based on the inputs, a set of specific A services and application will be developed, such as gUSE/WS-Pgrade workflow oriented gateway, gLibrary framework for distributed information repositories and information retrieval service based on CDSTAR. Concurrently with the application development, a significant working effort is put in the education of DARIAH researchers since many of them have minor or no technical knowledge required to efficiently use various e-Infrastructure resources or new application/services that will be developed during this project. Therefore, a set of training events will be organized to demonstrate the specific applications and services developed within EGI-DARIAH CC, as well as give a general introduction on how to utilize various EGI resources, applications and services.

U povodu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabrana je kao knjižnica mjeseca u zajednici Europske knjižnice, koja obuhvaća 48 nacionalnih i brojne europske znanstvene knjižnice. Europska knjižnica (The European Library) besplatna je online usluga utemeljena 2005. godine, kada joj se među prvim knjižnicama pridružila i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, radi objedinjavanja zbirki i kataloga europskih nacionalnih i znanstvenih knjižnica, odnosno stvaranja skupnoga kataloga europske kulturne baštine, kao i pronalaženja i dohvaćanja više od 200 milijuna izvora te pružanja pristupa digitaliziranoj građi iz fondova knjižnica zemalja članica.

Thanks to numerous innovative technologies and methods, the Information Age has brought new challenges, but also new opportunities, to the cultural and scientific sector, for both the development and the presentation of its primary activities. More importantly, it paved the way for new networking possibilities through inter-institutional and multidisciplinary collaborative projects, based on linking together analogous needs, efforts, and ideas. The goal of this paper is to present and examine the opportunities for cooperation in a virtual environment between related institutions, gathered around a common project involving the development of a collaborative portal about eminent and meritorious persons. We shall present the project through three basic phases of development: the inception of the idea and the launching of the national pilot project ‘Znameniti i zaslužni Hrvati’ (Eminent Croats) that resulted in the creation of the portal Znameniti.hr; the one-year European project funded by the DARIAH–ERIC consortium that enabled the establishment of regional cooperation and the creating of the portal EminentPeople.eu; and the preparation of a new international project considering the European perspectives of this portal. Kulturnom i znanstvenom sektoru informacijsko je doba donijelo nove izazove, ali i nove mogućnosti, kako za razvoj tako i za prezentaciju svojih primarnih djelatnosti, zahvaljujući brojnim inovativnim tehnologijama i metodama. Još važnije, otvorilo im je nove mogućnosti umrežavanja putem međuinstitucionalnih i multidisciplinarnih suradničkih projekata, temeljenih na povezivanju istovrsnih potreba, napora i ideja. Cilj je ovoga rada predstaviti i problematizirati mogućnosti suradnje u virtualnom okruženju između srodnih ustanova, okupljenih oko zajedničkoga projekta razvoja suradničkoga portala tematski vezanoga uz znamenite i zaslužne osobe. Projekt ćemo predstaviti kroz njegove tri temeljne razvojne faze: od samoga začetka ideje i pokretanja nacionalnoga pilot-projekta Znameniti i zaslužni Hrvati koji je rezultirao stvaranjem portala Znameniti.hr, preko jednogodišnjega europskog projekta koji je financirao konzorcij DARIAH-ERIC, omogućivši uspostavu regionalne suradnje i kreiranja portala na domeni EminentPeople.eu, do pripreme novoga međunarodnog projekta kroz razmatranja europske perspektive ovoga portala.

11. sastanak Međunarodnoga centra za arhivska istraživanja, APEx-Building Infrastructures for Archives in a Digital World, 25-28. lipnja 2013.12. sastanak, Madrid, Španjolska, 25-26. studenog 2013.

Otvoreni istraživački podatci i otvorena znanost u području arheologije značajni su činitelji znanstveno-istraživačke infrastrukture te se mogu uporabitiza poduzimanje različitih znanstvenih istraživanja u svrhu ostvarenja novih spoznaja i dobrobiti. Za objavu, pretraživanje i pristup otvorenim istraživačkim podatcima važne su metapodatkovne sheme. U Hrvatskoj, otvoreni istraživački podatci u području arheologije i pripadajuće metapodatkovne sheme neistraženo su područje. Cilj ovog rada bio je istražiti i utvrditi važne metapodatkovne elemente u području arheologije u kontekstu otvorene znanosti, razviti konkretni aplikacijski profil te utvrditi njegovu korisnost za širi krug korisnika. U okviru teoretskog dijela istraženi su i definirani osnovni pojmovi. Nadalje analizirani su i sintetizirani tijek i dosezi u razvoju otvorenosti, životni ciklusa podataka, dijeljenje i ponovna uporaba podataka. Za područje arheologije opisani su digitalno okruženje i njegovičinitelji. Utvrđene su značajne metapodatkovne sheme i pripadajući entiteti. Formulirani su bitni činitelji pretraživanja, prepoznatljivosti i jednoznačnosti u digitalnom okruženju. Pregledom znanstvenih istraživanja utvrđeni su bitni metapodatkovni elementi. Njih su vrjednovali stručnjaci iz arheologije i to korištenjem Delphi metode te primjenom metrike za ostvarenje konsenzusa. Aplikacijski profil je izrađen na temelju definiranih funkcionalnih zahtjeva, modeliranjem domene, utvrđivanjem entiteta, njihove povezanosti i pripadajućih metapodatkovnih elemenata. Trajni identifikator za aplikacijski profil utvrđen je temeljem definiranih elemenata usporedbe i analizom njihovog ispunjavanja. Provjera aplikacijskog profila i istraživačkih baza podataka provedena je usporedbom elemenata i atributa. Korisnička percepcija aplikacijskog profila istražena je na dvije korisničke skupine (studenti/ce preddiplomskog i diplomskog studija). Za ovaj dio istraživanja bitne su digitalne kompetencije korisničke skupine koje su definirane povezivanjem funkcionalnih zahtjeva aplikacijskog profila i digitalnih kompetencija metodološkog okvira DigComp. Nadalje, korisnička percepcija aplikacijskog profila je istražena pomoću identifikacije važnih elemenata za pretraživanje i ponovnu uporabu, prosudbom važnosti postojećih elemenata aplikacijskog profila i odabirom metapodatkovnih elemenata u okviru stvarnih situacija za poduzimanje generičkih zadataka. Provedenim istraživanjem za područje arheologije u kontekstu otvorenosti i otvorenih istraživačkih podataka utvrđeno je 16 bitnih entiteta, s 283 elementa. Za potrebe opisivanja, pretraživanja i ponovne uporabe digitalnih objekta od strane stručnjaka u području postignut je konsenzus kod 30 elemenata. Aplikacijski profil dizajniran je s 31 elementomte opisan XML Schemom i dokumentom. Prepoznatljivost i jednoznačnost arheološkog entiteta putem aplikacijskog profila ostvarena je temeljem jedinstvenog identifikatora. Provedena analiza ukazuje da je najprikladniji trajni identifikator DOI. Postojeće istraživačke baza podataka sadrže pojedine elemente aplikacijskog profila, međutim putem njih nije moguće napraviti cjelovito odlučivanje o uporabljivosti za nova istraživanja. Digitalne kompetencije korisničkih skupina koje su sudjelovale u istraživanju su niže u odnosu na razinu definiranu za njihov stupanj obrazovanja. Utvrđena je razlika u vrsti digitalnih kompetencija koje posjeduju, a elemente aplikacijskog profila povezuju uz generičke zadatke pronalazak i identifikacija. Development and Optimization Metadata Schemes for Open Research Data in Field of Archaeology

Iako se čini da je ideja otvorenoga pristupa istraživačkim podatcima opće prihvaćena, postoji i niz prepreka i izazova u njezinu ostvarivanju, koji je mogu prevladati bliskom suradnjom svih sudionika u znanstvenom procesu, pomnim planiranjem i financiranjem, te edukacijom o rukovanju istraživačkim podatcima i trajnom čuvanju za daljnje korištenje. Uz prikaz raznolikosti istraživačkih podataka i tehničkih pretpostavki za njihovu dugotrajnu pohranu i čuvanje te slobodno korištenje, objašnjava se i uloga svih sudionika u znanstvenom procesu i njihovoj suradnji kao nužnom preduvjetu za slobodan pristup istraživačkim podatcima. Također se navode inicijative i projekti u Hrvatskoj čija je svrha uspostavljanje repozitorija istraživačkih podataka. Research data are the basis of scholarly knowledge. They are being collected, observed or created for the purpose of analysis in order to produce new research results, new information and knowledge. They fully depend on the context and interpretation. Enabling open access (OA) to research data is one of the key elements of the open science initiative. Data management practices vary considerably across research disciplines regardless of the data type. In addition, practices and norms on data collecting, describing, archiving and disseminating can sometimes differ even within the same research discipline. Funding agencies have started to recognize the benefits of efficient data management. Accordingly, more and more funders require a Data Management Plan when submitting proposals. Besides these efforts, the infrastructure for technical and organizational support of data management, as another important precondition in achieving OA to research data, has also been developed. The paper presents the current state of the policies, infrastructures and standards for open research data.

Godine 2019. obilježila se 200. godina rođenja Vatroslava Lisinskog. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pripremila je publikaciju Prilozi o Vatroslavu Lisinskom (1819. – 1854.): povodom 200. obljetnice rođenja s popratnom izložbom kako bi još jednom ukazala na važnost njegova opusa u kontekstu hrvatskog glazbenoga romantizma te glazbene, ali i sveukupne hrvatske baštine. Osim te opsežne publikacije i izložbe, koja otkriva Knjižnicu kao bogatu riznicu vrijedne građe o Lisinskom, izrađena je i komplementarna virtualna izložba čija se nit vodi predstavljanjem bogatih fondova i zbirki čija građa svjedoči o kulturnim, povijesnim, sociološkim, ali i drugim činiteljima u razvoju i oblikovanju nacionalnog identiteta.

Digitalna humanistika i digitalizacija etnografske baštine. Godišnji znanstveno-stručni skup Hrvatskog etnološkog društva i 8. znanstveni seminar u čast Branimiru Brataniću, Etnografski muzej Zagreb, 1. lipnja 2017. godine (Janja Kovač); Stranputice humanistike, Petar Bagarić, Ozren Biti i Tea Škokić, ur., Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2017., 215 str. (Ljiljana Gavrilović); Sensitive Objects. Affect and Material Culture, Jonas Frykman and Maja Povrzanović Frykman, eds., Nordic Academic Press, Lund, 2016, 285 pp. (Meglena Zlatkova); Emanuela Guano, Creative Urbanity. An Italian Middle Class in the Shade of Revitalization, University of Pennsylvania Press, Philadelphia, 2017., 242 str. (Valentina Gulin Zrnić); Mjesto izvedbe i stvaranje grada, Valentina Gulin Zrnić, Nevena Škrbić Alempijević i Josip Zanki, ur. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2016., 203 str. (Iva Grubiša); Novi Travnik: između utopije i nostalgije, Mario Katić i Velimir Bugarin, ur., Sveučilište u Zadru, Udruga "Baština" Novi Travnik, HKD "Napredak" Sarajevo, Zadar, 2016., 172 str. (Luka Šešo); Mune i Žejane Maksu Pelozi. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Mune Maksu Pelozi, Vele Mune, 24. listopada 2015., Robert Doričić, Helena Doričić, Igor Eterović, Ivana Eterović i Nevena Škrbić Alempijević, ur. Udruga "Žejane", Žejane, 2016., 281 str. (Sara Mikelić); Osama(e). Život naselja do tri stanovnika u Istri. / L'ermo(i). La vita nei villagi con fino a tre abitanti in Istria, autorica izložbe i kataloga Ivona Orlić, Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell'Istria, 25. 12. 2016. – 5. 4. 2017. (Ana-Marija Vukušić); Sandi Blagonić, Istrijani protiv Istrana. Diskurzivna konstrukcija identiteta i simbolička natjecanja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2016., 183 str. (Katja Sirotić); Reana Senjković, Svaki dan pobjeda. Kultura omladinskih radnih akcija, Institut za etnologiju i folkloristiku, Srednja Europa, Zagreb, 2016., 350 str. (Matea Korda); Duško Petrović, Izbjeglištvo u suvremenom svijetu. Od političkoteorijskih utemeljenja do biopolitičkih ishoda, Naklada Ljevak, Zagreb, 2016., 440 str. (Tomislav Pletenac); Tijana Trako Poljak, Hrvatski simbolički identitet. Značenja nacionalnih simbola iz perspektive hrvatskih građana, Tim press, Zagreb, 2016., 313 str. (Marijeta Rajković Iveta); Milana Černelić, Bunjevci. Ishodišta, sudbine, identiteti, Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-press, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb, Subotica, 2016., 264 str. (Petra Kelemen); Balázs Borsos, The Regional Structure of Hungarian Folk Culture, Waxmann, Münster, New York, 2017., 436 str. (Jelka Vince Pallua); Christine A. Jones, Mother Goose Refigured. A Critical Translation of Charles Perrault’s Fairy Tales, Wayne State University Press, Detroit, 2016., 216 str. (Nada Kujundžić)