Advanced search in
Research products
arrow_drop_down
Searching FieldsTerms
Any field
arrow_drop_down
includes
arrow_drop_down
Include:
1,153 Research products, page 1 of 116

  • Publications
  • Research software
  • Other research products
  • 2012-2021
  • Open Access
  • HR
  • Croatian
  • Kemija u Industriji

10
arrow_drop_down
Date (most recent)
arrow_drop_down
  • Publication . Other literature type . Article . 2021
    Open Access Croatian
    Authors: 
    Ivana Elizabeta Zelić; Vanja Gilja; Ivana Grčić; Vesna Tomašić;
    Country: Croatia

    Velika ekonomska kriza koja se u posljednjem desetljeću osjeća u cijelom svijetu ponovno je potakla razmišljanja o potrebi “reindustrijalizacije”. Reindustrijalizacija je ekonomski, društveni, ekološki i politički proces upravljanja nacionalnim resursima s ciljem revitalizacije industrije i ostalih gospodarskih aktivnosti, a oslanja se na razvoj i primjenu novih i inovativnih tehnologija. U okviru takvih nastojanja kemijsko inženjerstvo ima odlučujuću ulogu. Prema mišljenju mnogih znanstvenika reindustrijalizacija i razvoj “industrije za budućnost” temeljit će se na tri ključna područja: očuvanju i remedijaciji okoliša, uštedi energije i poticanju razvoja obnovljivih izvora energije te zaštiti ljudskog zdravlja. To nameće i potrebu prilagodbe sustava visokog obrazovanja novim industrijskim i ekonomskim izazovima. U novije vrijeme sve se češće susrećemo s postignućima koja izlaze iz okvira “tradicionalnog” kemijskog inženjerstva, a uglavnom se zasnivaju na primjeni novog pristupa poznatog pod nazivom intenzifikacija procesa. Znanstvenici i inženjeri intenzivno rade na otkriću novih procesnih uređaja i tehnika, što predstavlja velik iskorak u odnosu na dosadašnja saznanja o kemijskim procesnim postrojenjima i omogućava razvoj integriranih, sigurnijih, energetski učinkovitijih i ekološki prihvatljivijih tehnologija. Zahvaljujući snažnom razvoju znanosti i sve većem interesu javnosti za to područje, intenzifikacija procesa postupno se počinje izdvajati kao nova disciplina unutar kemijskog inženjerstva. Zbog opsežnosti problematike u ovom radu ilustrirani su primjeri naprednih izvedbi fotokatalitičkih reaktora razvijenih primjenom metodologije intenzifikacije procesa, uključujući fotokatalitičke reaktore s rotirajućim diskom/bubnjem, mikroreaktore, membranske reaktore (sa suspendiranim i imobiliziranim fotokatalizatorom), keramičke monolite s optičkim vlaknima te uobičajene izvedbe solarnih reaktora. Istraživanja u tom području predstavljaju velik izazov s obzirom na mogućnost primjene takvih sustava za rješavanje globalnih problema u zaštiti okoliša, primarno onih vezanih uz pročišćavanje voda, otpadnih voda, uključujući i uklanjanje postojanih organskih spojeva i patogenih mikroorganizama iz vodenih resursa. Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna. The global economic crisis that has been reigning in the last decade has once again encouraged thinking about the need for “reindustrialization”. Reindustrialization is an economic, social, environmental, and political process of managing national resources in order to revitalize industry and other economic activities, relying on the development and application of new and innovative technologies. Chemical engineering thereby has a crucial role. According to many scientists, the reindustrialization and development of the “industry for the future” will be based on three key areas: preservation and remediation of the environment, saving energy and encouraging the development of renewable energy sources, and protecting human health. This also highlights the need to adapt the higher education system to new industrial and economic challenges. Today, we are confronted more and more with achievements that go beyond the framework of “traditional” chemical engineering, which are mainly based on the application of a new approach known as process intensification. Scientists and engineers are intensely working on discovering new process devices and techniques, making a major step forward by enabling the development of integrated, safer, more energy efficient, and environmentally friendly technologies. Due to scientific advancement and growing public interest, process intensification is gradually starting to stand out as a new discipline within chemical engineering. Due to the scope of this issue, this paper illustrates some examples of advanced photocatalytic reactors developed using process intensification methodology, including rotating disk/drum photocatalytic reactors, microreactors, membrane reactors (with suspended and immobilized photocatalyst), optical fibre ceramic monoliths, and some representatives of the solar reactors. Research in this area represents a major challenge considering the possibility of application of such systems in solving global environmental problems, primarily those related to water and wastewater treatment, including the removal of persistent organic compounds and pathogenic microorganisms from water resources. This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.

  • Publication . Other literature type . Article . 2021
    Open Access Croatian
    Authors: 
    Nenad Raos;
    Country: Croatia

    New chemistry, the chemistry of the 20th century, developed through four revolutions (instrumental, theoretical, biological, and informational). This development was also evident in Croatia, especially after WWII, when many young Croatian chemists had been educated at British, American, but also Russian universities. This led to the clash of old, traditional (K. Balenović), and young, modern chemists (M. Randić, N. Trinajstić), who introduced theoretical (computational), quantum, and mathematical chemistry in Croatia. There were two aspects of the clash. The first was fundamental; traditional chemists were unable to comprehend chemical research without a chemical laboratory. The second, pragmatic aspect of the clash, materialized in scientometrics, i.e. discussions about the value of chemical research in terms of the number of published papers. Theoretical chemists, namely, published much more than their colleagues engaged in laboratory practice, mostly because of scarce resources and bad organization of scientific research in communist Yugoslavia (1945–1991). This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License. Nova kemija, koja je u 20. stoljeću nastala kroz četiri revolucije (instrumentalnu, teorijsku, biološku i informatičku), pojavila se nakon Drugog svjetskog rata i u Hrvatskoj, ponajviše zahvaljujući školovanju naših kemičara u inozemstvu. To je dovelo do sukoba starih (tradicionalnih) i novih kemičara, ponajviše kemičara-teoretičara. Sukob se očitovao u dva vida: fundamentalnom, jer stari kemičari nisu prihvaćali da se u kemiji može istraživati bez laboratorija, i pragmatičnom, jer se pojavio problem vrednovanja znanstvenog rada brojem publikacija. Također se analiziraju posljedice sukoba kemičara-teoretičara i kemičara-eksperimentatora kao i razlozi njegova jenjavanja u 21. stoljeću. Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.

  • Open Access Croatian
    Authors: 
    Sanja Jurković;
    Country: Croatia
  • Publication . Other literature type . 2021
    Open Access Croatian
    Authors: 
    Bolf, Nenad; Bolf (ur.), Nenad;
    Country: Croatia
  • Publication . Other literature type . 2021
    Open Access Croatian
    Country: Croatia
  • Publication . Other literature type . 2021
    Open Access Croatian
    Authors: 
    Indira Aurer Jezerčić; Indira Aurer Jezerčić (ur.);
    Country: Croatia
  • Open Access Croatian
    Authors: 
    Vjeročka Vojvodić (ur.);
    Country: Croatia
  • Publication . Other literature type . 2021
    Open Access Croatian
    Authors: 
    Branimir Prgomet;
    Country: Croatia
  • Open Access Croatian
    Authors: 
    Portada, Tomislav;
    Country: Croatia
  • Publication . Other literature type . 2021
    Open Access Croatian
    Country: Croatia
Advanced search in
Research products
arrow_drop_down
Searching FieldsTerms
Any field
arrow_drop_down
includes
arrow_drop_down
Include:
1,153 Research products, page 1 of 116
  • Publication . Other literature type . Article . 2021
    Open Access Croatian
    Authors: 
    Ivana Elizabeta Zelić; Vanja Gilja; Ivana Grčić; Vesna Tomašić;
    Country: Croatia

    Velika ekonomska kriza koja se u posljednjem desetljeću osjeća u cijelom svijetu ponovno je potakla razmišljanja o potrebi “reindustrijalizacije”. Reindustrijalizacija je ekonomski, društveni, ekološki i politički proces upravljanja nacionalnim resursima s ciljem revitalizacije industrije i ostalih gospodarskih aktivnosti, a oslanja se na razvoj i primjenu novih i inovativnih tehnologija. U okviru takvih nastojanja kemijsko inženjerstvo ima odlučujuću ulogu. Prema mišljenju mnogih znanstvenika reindustrijalizacija i razvoj “industrije za budućnost” temeljit će se na tri ključna područja: očuvanju i remedijaciji okoliša, uštedi energije i poticanju razvoja obnovljivih izvora energije te zaštiti ljudskog zdravlja. To nameće i potrebu prilagodbe sustava visokog obrazovanja novim industrijskim i ekonomskim izazovima. U novije vrijeme sve se češće susrećemo s postignućima koja izlaze iz okvira “tradicionalnog” kemijskog inženjerstva, a uglavnom se zasnivaju na primjeni novog pristupa poznatog pod nazivom intenzifikacija procesa. Znanstvenici i inženjeri intenzivno rade na otkriću novih procesnih uređaja i tehnika, što predstavlja velik iskorak u odnosu na dosadašnja saznanja o kemijskim procesnim postrojenjima i omogućava razvoj integriranih, sigurnijih, energetski učinkovitijih i ekološki prihvatljivijih tehnologija. Zahvaljujući snažnom razvoju znanosti i sve većem interesu javnosti za to područje, intenzifikacija procesa postupno se počinje izdvajati kao nova disciplina unutar kemijskog inženjerstva. Zbog opsežnosti problematike u ovom radu ilustrirani su primjeri naprednih izvedbi fotokatalitičkih reaktora razvijenih primjenom metodologije intenzifikacije procesa, uključujući fotokatalitičke reaktore s rotirajućim diskom/bubnjem, mikroreaktore, membranske reaktore (sa suspendiranim i imobiliziranim fotokatalizatorom), keramičke monolite s optičkim vlaknima te uobičajene izvedbe solarnih reaktora. Istraživanja u tom području predstavljaju velik izazov s obzirom na mogućnost primjene takvih sustava za rješavanje globalnih problema u zaštiti okoliša, primarno onih vezanih uz pročišćavanje voda, otpadnih voda, uključujući i uklanjanje postojanih organskih spojeva i patogenih mikroorganizama iz vodenih resursa. Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna. The global economic crisis that has been reigning in the last decade has once again encouraged thinking about the need for “reindustrialization”. Reindustrialization is an economic, social, environmental, and political process of managing national resources in order to revitalize industry and other economic activities, relying on the development and application of new and innovative technologies. Chemical engineering thereby has a crucial role. According to many scientists, the reindustrialization and development of the “industry for the future” will be based on three key areas: preservation and remediation of the environment, saving energy and encouraging the development of renewable energy sources, and protecting human health. This also highlights the need to adapt the higher education system to new industrial and economic challenges. Today, we are confronted more and more with achievements that go beyond the framework of “traditional” chemical engineering, which are mainly based on the application of a new approach known as process intensification. Scientists and engineers are intensely working on discovering new process devices and techniques, making a major step forward by enabling the development of integrated, safer, more energy efficient, and environmentally friendly technologies. Due to scientific advancement and growing public interest, process intensification is gradually starting to stand out as a new discipline within chemical engineering. Due to the scope of this issue, this paper illustrates some examples of advanced photocatalytic reactors developed using process intensification methodology, including rotating disk/drum photocatalytic reactors, microreactors, membrane reactors (with suspended and immobilized photocatalyst), optical fibre ceramic monoliths, and some representatives of the solar reactors. Research in this area represents a major challenge considering the possibility of application of such systems in solving global environmental problems, primarily those related to water and wastewater treatment, including the removal of persistent organic compounds and pathogenic microorganisms from water resources. This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.

  • Publication . Other literature type . Article . 2021
    Open Access Croatian
    Authors: 
    Nenad Raos;
    Country: Croatia

    New chemistry, the chemistry of the 20th century, developed through four revolutions (instrumental, theoretical, biological, and informational). This development was also evident in Croatia, especially after WWII, when many young Croatian chemists had been educated at British, American, but also Russian universities. This led to the clash of old, traditional (K. Balenović), and young, modern chemists (M. Randić, N. Trinajstić), who introduced theoretical (computational), quantum, and mathematical chemistry in Croatia. There were two aspects of the clash. The first was fundamental; traditional chemists were unable to comprehend chemical research without a chemical laboratory. The second, pragmatic aspect of the clash, materialized in scientometrics, i.e. discussions about the value of chemical research in terms of the number of published papers. Theoretical chemists, namely, published much more than their colleagues engaged in laboratory practice, mostly because of scarce resources and bad organization of scientific research in communist Yugoslavia (1945–1991). This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License. Nova kemija, koja je u 20. stoljeću nastala kroz četiri revolucije (instrumentalnu, teorijsku, biološku i informatičku), pojavila se nakon Drugog svjetskog rata i u Hrvatskoj, ponajviše zahvaljujući školovanju naših kemičara u inozemstvu. To je dovelo do sukoba starih (tradicionalnih) i novih kemičara, ponajviše kemičara-teoretičara. Sukob se očitovao u dva vida: fundamentalnom, jer stari kemičari nisu prihvaćali da se u kemiji može istraživati bez laboratorija, i pragmatičnom, jer se pojavio problem vrednovanja znanstvenog rada brojem publikacija. Također se analiziraju posljedice sukoba kemičara-teoretičara i kemičara-eksperimentatora kao i razlozi njegova jenjavanja u 21. stoljeću. Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.

  • Open Access Croatian
    Authors: 
    Sanja Jurković;
    Country: Croatia
  • Publication . Other literature type . 2021
    Open Access Croatian
    Authors: 
    Bolf, Nenad; Bolf (ur.), Nenad;
    Country: Croatia
  • Publication . Other literature type . 2021
    Open Access Croatian
    Country: Croatia
  • Publication . Other literature type . 2021
    Open Access Croatian
    Authors: 
    Indira Aurer Jezerčić; Indira Aurer Jezerčić (ur.);
    Country: Croatia
  • Open Access Croatian
    Authors: 
    Vjeročka Vojvodić (ur.);
    Country: Croatia
  • Publication . Other literature type . 2021
    Open Access Croatian
    Authors: 
    Branimir Prgomet;
    Country: Croatia
  • Open Access Croatian
    Authors: 
    Portada, Tomislav;
    Country: Croatia
  • Publication . Other literature type . 2021
    Open Access Croatian
    Country: Croatia
Send a message
How can we help?
We usually respond in a few hours.