• 2012-2021close
• Open Access close
• Other literature type close
• HR close
• Croatian close
• DARIAH EU close

U povodu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabrana je kao knjižnica mjeseca u zajednici Europske knjižnice, koja obuhvaća 48 nacionalnih i brojne europske znanstvene knjižnice. Europska knjižnica (The European Library) besplatna je online usluga utemeljena 2005. godine, kada joj se među prvim knjižnicama pridružila i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, radi objedinjavanja zbirki i kataloga europskih nacionalnih i znanstvenih knjižnica, odnosno stvaranja skupnoga kataloga europske kulturne baštine, kao i pronalaženja i dohvaćanja više od 200 milijuna izvora te pružanja pristupa digitaliziranoj građi iz fondova knjižnica zemalja članica.

Thanks to numerous innovative technologies and methods, the Information Age has brought new challenges, but also new opportunities, to the cultural and scientific sector, for both the development and the presentation of its primary activities. More importantly, it paved the way for new networking possibilities through inter-institutional and multidisciplinary collaborative projects, based on linking together analogous needs, efforts, and ideas. The goal of this paper is to present and examine the opportunities for cooperation in a virtual environment between related institutions, gathered around a common project involving the development of a collaborative portal about eminent and meritorious persons. We shall present the project through three basic phases of development: the inception of the idea and the launching of the national pilot project ‘Znameniti i zaslužni Hrvati’ (Eminent Croats) that resulted in the creation of the portal Znameniti.hr; the one-year European project funded by the DARIAH–ERIC consortium that enabled the establishment of regional cooperation and the creating of the portal EminentPeople.eu; and the preparation of a new international project considering the European perspectives of this portal. Kulturnom i znanstvenom sektoru informacijsko je doba donijelo nove izazove, ali i nove mogućnosti, kako za razvoj tako i za prezentaciju svojih primarnih djelatnosti, zahvaljujući brojnim inovativnim tehnologijama i metodama. Još važnije, otvorilo im je nove mogućnosti umrežavanja putem međuinstitucionalnih i multidisciplinarnih suradničkih projekata, temeljenih na povezivanju istovrsnih potreba, napora i ideja. Cilj je ovoga rada predstaviti i problematizirati mogućnosti suradnje u virtualnom okruženju između srodnih ustanova, okupljenih oko zajedničkoga projekta razvoja suradničkoga portala tematski vezanoga uz znamenite i zaslužne osobe. Projekt ćemo predstaviti kroz njegove tri temeljne razvojne faze: od samoga začetka ideje i pokretanja nacionalnoga pilot-projekta Znameniti i zaslužni Hrvati koji je rezultirao stvaranjem portala Znameniti.hr, preko jednogodišnjega europskog projekta koji je financirao konzorcij DARIAH-ERIC, omogućivši uspostavu regionalne suradnje i kreiranja portala na domeni EminentPeople.eu, do pripreme novoga međunarodnog projekta kroz razmatranja europske perspektive ovoga portala.

11. sastanak Međunarodnoga centra za arhivska istraživanja, APEx-Building Infrastructures for Archives in a Digital World, 25-28. lipnja 2013.12. sastanak, Madrid, Španjolska, 25-26. studenog 2013.

Otvoreni istraživački podatci i otvorena znanost u području arheologije značajni su činitelji znanstveno-istraživačke infrastrukture te se mogu uporabitiza poduzimanje različitih znanstvenih istraživanja u svrhu ostvarenja novih spoznaja i dobrobiti. Za objavu, pretraživanje i pristup otvorenim istraživačkim podatcima važne su metapodatkovne sheme. U Hrvatskoj, otvoreni istraživački podatci u području arheologije i pripadajuće metapodatkovne sheme neistraženo su područje. Cilj ovog rada bio je istražiti i utvrditi važne metapodatkovne elemente u području arheologije u kontekstu otvorene znanosti, razviti konkretni aplikacijski profil te utvrditi njegovu korisnost za širi krug korisnika. U okviru teoretskog dijela istraženi su i definirani osnovni pojmovi. Nadalje analizirani su i sintetizirani tijek i dosezi u razvoju otvorenosti, životni ciklusa podataka, dijeljenje i ponovna uporaba podataka. Za područje arheologije opisani su digitalno okruženje i njegovičinitelji. Utvrđene su značajne metapodatkovne sheme i pripadajući entiteti. Formulirani su bitni činitelji pretraživanja, prepoznatljivosti i jednoznačnosti u digitalnom okruženju. Pregledom znanstvenih istraživanja utvrđeni su bitni metapodatkovni elementi. Njih su vrjednovali stručnjaci iz arheologije i to korištenjem Delphi metode te primjenom metrike za ostvarenje konsenzusa. Aplikacijski profil je izrađen na temelju definiranih funkcionalnih zahtjeva, modeliranjem domene, utvrđivanjem entiteta, njihove povezanosti i pripadajućih metapodatkovnih elemenata. Trajni identifikator za aplikacijski profil utvrđen je temeljem definiranih elemenata usporedbe i analizom njihovog ispunjavanja. Provjera aplikacijskog profila i istraživačkih baza podataka provedena je usporedbom elemenata i atributa. Korisnička percepcija aplikacijskog profila istražena je na dvije korisničke skupine (studenti/ce preddiplomskog i diplomskog studija). Za ovaj dio istraživanja bitne su digitalne kompetencije korisničke skupine koje su definirane povezivanjem funkcionalnih zahtjeva aplikacijskog profila i digitalnih kompetencija metodološkog okvira DigComp. Nadalje, korisnička percepcija aplikacijskog profila je istražena pomoću identifikacije važnih elemenata za pretraživanje i ponovnu uporabu, prosudbom važnosti postojećih elemenata aplikacijskog profila i odabirom metapodatkovnih elemenata u okviru stvarnih situacija za poduzimanje generičkih zadataka. Provedenim istraživanjem za područje arheologije u kontekstu otvorenosti i otvorenih istraživačkih podataka utvrđeno je 16 bitnih entiteta, s 283 elementa. Za potrebe opisivanja, pretraživanja i ponovne uporabe digitalnih objekta od strane stručnjaka u području postignut je konsenzus kod 30 elemenata. Aplikacijski profil dizajniran je s 31 elementomte opisan XML Schemom i dokumentom. Prepoznatljivost i jednoznačnost arheološkog entiteta putem aplikacijskog profila ostvarena je temeljem jedinstvenog identifikatora. Provedena analiza ukazuje da je najprikladniji trajni identifikator DOI. Postojeće istraživačke baza podataka sadrže pojedine elemente aplikacijskog profila, međutim putem njih nije moguće napraviti cjelovito odlučivanje o uporabljivosti za nova istraživanja. Digitalne kompetencije korisničkih skupina koje su sudjelovale u istraživanju su niže u odnosu na razinu definiranu za njihov stupanj obrazovanja. Utvrđena je razlika u vrsti digitalnih kompetencija koje posjeduju, a elemente aplikacijskog profila povezuju uz generičke zadatke pronalazak i identifikacija. Development and Optimization Metadata Schemes for Open Research Data in Field of Archaeology

Godine 2019. obilježila se 200. godina rođenja Vatroslava Lisinskog. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pripremila je publikaciju Prilozi o Vatroslavu Lisinskom (1819. – 1854.): povodom 200. obljetnice rođenja s popratnom izložbom kako bi još jednom ukazala na važnost njegova opusa u kontekstu hrvatskog glazbenoga romantizma te glazbene, ali i sveukupne hrvatske baštine. Osim te opsežne publikacije i izložbe, koja otkriva Knjižnicu kao bogatu riznicu vrijedne građe o Lisinskom, izrađena je i komplementarna virtualna izložba čija se nit vodi predstavljanjem bogatih fondova i zbirki čija građa svjedoči o kulturnim, povijesnim, sociološkim, ali i drugim činiteljima u razvoju i oblikovanju nacionalnog identiteta.

Digitalna humanistika i digitalizacija etnografske baštine. Godišnji znanstveno-stručni skup Hrvatskog etnološkog društva i 8. znanstveni seminar u čast Branimiru Brataniću, Etnografski muzej Zagreb, 1. lipnja 2017. godine (Janja Kovač); Stranputice humanistike, Petar Bagarić, Ozren Biti i Tea Škokić, ur., Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2017., 215 str. (Ljiljana Gavrilović); Sensitive Objects. Affect and Material Culture, Jonas Frykman and Maja Povrzanović Frykman, eds., Nordic Academic Press, Lund, 2016, 285 pp. (Meglena Zlatkova); Emanuela Guano, Creative Urbanity. An Italian Middle Class in the Shade of Revitalization, University of Pennsylvania Press, Philadelphia, 2017., 242 str. (Valentina Gulin Zrnić); Mjesto izvedbe i stvaranje grada, Valentina Gulin Zrnić, Nevena Škrbić Alempijević i Josip Zanki, ur. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2016., 203 str. (Iva Grubiša); Novi Travnik: između utopije i nostalgije, Mario Katić i Velimir Bugarin, ur., Sveučilište u Zadru, Udruga "Baština" Novi Travnik, HKD "Napredak" Sarajevo, Zadar, 2016., 172 str. (Luka Šešo); Mune i Žejane Maksu Pelozi. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Mune Maksu Pelozi, Vele Mune, 24. listopada 2015., Robert Doričić, Helena Doričić, Igor Eterović, Ivana Eterović i Nevena Škrbić Alempijević, ur. Udruga "Žejane", Žejane, 2016., 281 str. (Sara Mikelić); Osama(e). Život naselja do tri stanovnika u Istri. / L'ermo(i). La vita nei villagi con fino a tre abitanti in Istria, autorica izložbe i kataloga Ivona Orlić, Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell'Istria, 25. 12. 2016. – 5. 4. 2017. (Ana-Marija Vukušić); Sandi Blagonić, Istrijani protiv Istrana. Diskurzivna konstrukcija identiteta i simbolička natjecanja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2016., 183 str. (Katja Sirotić); Reana Senjković, Svaki dan pobjeda. Kultura omladinskih radnih akcija, Institut za etnologiju i folkloristiku, Srednja Europa, Zagreb, 2016., 350 str. (Matea Korda); Duško Petrović, Izbjeglištvo u suvremenom svijetu. Od političkoteorijskih utemeljenja do biopolitičkih ishoda, Naklada Ljevak, Zagreb, 2016., 440 str. (Tomislav Pletenac); Tijana Trako Poljak, Hrvatski simbolički identitet. Značenja nacionalnih simbola iz perspektive hrvatskih građana, Tim press, Zagreb, 2016., 313 str. (Marijeta Rajković Iveta); Milana Černelić, Bunjevci. Ishodišta, sudbine, identiteti, Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-press, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb, Subotica, 2016., 264 str. (Petra Kelemen); Balázs Borsos, The Regional Structure of Hungarian Folk Culture, Waxmann, Münster, New York, 2017., 436 str. (Jelka Vince Pallua); Christine A. Jones, Mother Goose Refigured. A Critical Translation of Charles Perrault’s Fairy Tales, Wayne State University Press, Detroit, 2016., 216 str. (Nada Kujundžić)

The paper presents the structure of a multilingual dictionary of keywords, which is an integral part of the bibliographic database of Slavic linguistics iSybislaw representing the digital information retrieval system (www.isybislaw.ispan.waw.pl). The lexical units (keywords) of the language of keywords used in the system are represented primarily by linguistic terms. In spite of a different denotation – the keywords directly denote sets of documents, and indirectly the non-documentary reality, while the terms denote elements of linguistic reality – they are formally equal with linguistic terms, which allows them to map the semantic field of a particular discipline, in this case Slavic linguistics. The dictionary is therefore a domain-based online specialist dictionary, which is a tool for users of the bibliographic database of Slavic linguistics. The dictionary is addressed to all those who deal with linguistics and linguistic terminology, first of all to scholar-linguists, Ph.D. students and students of philologies, as well as translators of academic papers in the field of linguistics. Rad prikazuje strukturu višejezičnoga rječnika ključnih riječi koji je sastavni dio bibliografske baze slavenske lingvistike iSybislaw (www.isybislaw.ispan.waw.pl). Ključne su riječi u bazi prije svega jezikoslovni nazivi. Označavaju skupove dokumenata i mapiraju semantičko polje posebne discipline, u ovome slučaju slavenskoga jezikoslovija. Rječnik je, dakle, internetski specijalni rječnik utemeljen na jezikoslovnoj domeni koji služi kao alat za korisnike bibliografske baze. Rječnik je namijenjen svima koji se bave jezikoslovljem i jezikoslovnim nazivljem, prije svega znanstvenicima jezikoslovcima, studentima filologija, doktorandima te prevoditeljima znanstvenih radova iz područja jezikoslovlja.